Cvrtila o izvješću SOA-e: Naše službe su se pretvorile u nekakvu novinsku agenciju. U Srbiji je to ozbiljnije

Željko Cvrtila/Matija Topolovec/PIXSELL

U 2019. godini nije bilo događaja ni pojava koji bi značajnije ugrozili sigurnost. Trenutno ne postoje naznake da bi se dramatično destabilizirala sigurnosna situacija, zaključila je hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija, SOA u svom, šestom po redu godišnjem javnom Izvješću, kojega potpisuje ravnatelj SOA-e, Daniel Markić. Izvješće sigurnosnoj situaciji u Hrvatskoj za portal Otvoreno komentirao je sigurnosni stručnjak i kriminalist Željko Cvrtila. 

Sigurnosni stručnjak smatra da prema tom izvješću nema značajnih ugroza za nacionalnu sigurnost. Od svega navedenog najozbiljniji problem bi bila korupcija. Tvrdi da se premijer Andrej Plenković poziva na institucije, a u isto vrijeme vidi da te iste institucije ne rade svoj posao.

“Najveći problem je ona sistemska korupcija koja se odvija u sustavima države, državnih poduzeća, ministarstava raznih, itd. Tu postoje određeni elementi koji su mogu posložiti u određene brane da se to ne događa ili da se u puno manjoj mjeri događa. Međutim to SOA sama po sebi ne može, već mora postojati politička volja koja će uspostaviti takve sustave. Bojim se da premijer to ne shvaća jer samo govori da postoje sustavi i da će se oni tome sami suprotstaviti, a to nije tako. Da se sustav može tomu odhrvati onda bi on to već riješio. Treba pronaći neke druge načine da se tome suprotstavi. Oni postoje, ali prije svega mora postojati snažna politička odluka.

Prema izvješću teroristička prijetnja je niska, ali postoji rast opasnosti od kibernetičkih napada.



“To postaje sve veći problem, dobro je da se može spriječiti koliko god se može spriječiti jer to može izazvati veće poremećaje u funkcioniranju institucija.  Najopasnije je kad se radi o napadima na kritičku infrastrukturu čiji prekid djelovanja ili prekid isporuke robe može imati ozbiljne posljedice na nacionalnu sigurnost”, rekao je Cvrtila.

Znatno se pak povećavao broj migranata na balkanskoj ruti, a najveći broj migranata do EU nastoji doći preko teritorija BiH. Prema podacima Frontexa, tijekom 2019. godine na balkanskoj ruti je detektirano više od 82.000 ilegalnih migranata, odnosno oko 46% više nego godinu ranije.

“Znamo svi da nakon što se stišalo sve oko korone, ponovno se pokrenuo migranstki val i to je nešto što SOA ne možemo posebno spriječiti ukoliko nisu involvirani u terorističke mreže, a po procijeni SOE nisu. To je više stvar granične policije i njihovog rada. Druga je stvar što oni ne vide prijetnju promijene etničke strukture, kulturološke i svih ostalih prijetnji koje dolaze s migrantima, posebice onih koji bi se zadržavali u Hrvatskoj. Tu postoji jedan ozbiljniji problem. Velik problem predstavljaju ilegalni migranti u Bihaćkoj Enklavi što ujedno može biti vrlo problematično za sigurnost Hrvatske”, rekao je sigurnosni stručnjak.

Prema izvješću, i dalje su prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta RH, ali i Kosova, BiH i Crne Gore. Cvrtila tvrdi da je to jedna ozbiljna prijetnja za RH

“Dobro je da su to prepoznali ako su prepoznali, nadam se da neće ostati samo na tome. Izanalizirali smo slučaj, znamo što se događa i čekamo da nas netko preuzme. Riječ je o ozbiljnoj prijetnji na koju sam upozoravao da će se dogoditi u Crnoj Gori prije ili kasnije.  Pokazuje samo da onaj dio velikosrpske politike je i dalje aktualan i da ne odustaje od svojih strateških ciljeva. Rade vrlo ozbiljno, njihove službe ne služe samo da izvještavaju javnost o prijetnjama i rizicima, nego i poduzimaju mjere da se sigurnost ne ugrozi. Proaktivno se sa operativnim i informacijskim akcijama pa nadalje zauzimaju za određena područja što naša služba ne radi. Zato tvrdim da su se pretvorili u nekakvu novinsku agenciju. To je zaokruživanje određenog teritorija, sad u sklopu demokratskih okvira iako je bilo vrlo snažne operativne akcije od strane srpskih službi da se taj demokratski okvir ispoštuje. To znači razjedinjavanje hrvatske opcije koja je bila u Crnoj gori pa do medijskih operacija, zatim uspostave stranke koja je crnogorskoga predznaka, a zapravo je nasuprot Milu Đukanoviću. To je vrlo izvjesna mogućnost direktnog spajanja Crne Gore ili barem ukidanja, odnosno uspostave vrlo mekane granice između Republike Srpske i Crne Gore i to nepovoljno djeluje za sam jug Hrvatske”, zaključuje Željko Cvrtila.

 

Komentari