Na koji način utječe pandemija koronavirusa na pozadinske ekonomske i geopolitičke igre te zašto ponovno jača talibanski pokret, govorio je politolog Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta Vern na N1. Osvrnuo se i na brojne druge promjene koje se u budućnosti mogu odraziti na globalnu geopolitičku ili ekonomsku sliku.
Osvrnuo se na popuštanje mjera protiv Covida-19 u Engleskoj te rekao kako “čudi taj potez”.
“Ipak se pandemija ne savladava unatoč cjepivu i ovaj korak može izazvati teže posljedice. U pozadini vjerojatno stoji neki model, nešto što druge države neće poduzimati jer je puno nepoznanica. Cijepljenje izaziva otpor, države su pokušale motivirati ljude, no više manje nijedna država nije bila uspješna osim Izraela. Ni u Izraelu se nije spriječio novi val što znači da cijepljenje nije jedini element koji tome može pridonijeti, tu je odgovornost i slično. Vidjet ćemo hoće li taj britanski potez biti opravdan da smanji nove sojeve virusa koji imaju veću zaraženost pa pridonose društvenoj panici. Cijepljeni se mogu zaraziti, ali će imati manje posljedice. Prosvjedi u Francuskoj su protiv obveznog cijepljenja. Sadašnje mjere bi trebale donijeti bolju situaciju kroz zimu”, rekao je Cvrtila.
Dodao je kako su globalne posljedice koronavirusa već velike u ekonomskom te političkom pogledu.
On smatra kako smo usmjereni na zdravstvenu sigurnost, ali su u pozadini geopolitičke igre među velikim rivalima te u vezi cjepiva.
‘U nekoliko regija svijeta imamo velike promjene’, rekao je Cvrtila
“Ti geopolitički poremećaji će sigurno biti na naslovnicama dok još covid traje – u nekoliko regija svijeta imamo velike promjene. Primjerice, u pozadini imamo povlačenje američkih vojnika iz Afganistana, a Afganistan ima neizvjesnu budućnost i vjerojatno će ponovno doći do jačanja talibanskog pokreta zbog koje je međunarodna akcija poduzeta. To znači da se opet u budućnosti možemo suočavati s opasnim novim valom terorizma”, istaknuo je Cvrtila.
Dodao je kako misli da ćemo se u budućnosti ponovno suočavati s novim oblicima terorizma.
“2001. kad se dogodio najveći teroristički napad do danas, terorizam se transformirao. Imali smo Islamsku državu koja je zauzela teritorij, pokrete koji nisu više skriveni i ne planiraju iznenadne napade nego napadaju državnu infrastrukturu u brojnim državama Afrike. One u ovom času nemaju potrebu za globalnim djelovanjem. Terorizam se više usmjerio prema osvajanju teritorija i to je novi izazov s kojim ćemo se suočavati u budućnosti”, naglasio je rektor Sveučilišta Vern.
‘Povećavat će se val migracija’, smatra Cvrtila
I o migrantima će se, prema njegovom mišljenju, uskoro više raspravljati.
“Oko 20 milijuna ljudi, prema procjenama, nastoji doći do prostora Europe. Veliki izazov će biti taj val koji će se povećavati. Ključ je za Europu Turska. Postoji poseban režim koji je EU uspostavila s Turskom i Turska zadržava većinu migranata na svom teritoriju, radi se o nekoliko milijuna ljudi. Dok je Turska kooperativna, neće biti većih pritisaka”, rekao je.
Na kraju je prokomentirao što misli o tome da bi se bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović mogla kandidirati za poziciju glavne tajnice NATO-a koja se bira iduću jesen.
“Specifičan je taj proces nominiranja. Država mora čvrsto stati iza kandidata, presudan je dogovor velikih država. Uvijek se bira osoba koja može postizati visoku razinu kompromisa. Tu ličnost, karakter, ima veliku ulogu. On ne može zapovijedati, on koordinira države u razvoju interesa, treba vidjeti tko će biti protukandidati i kako oni stoje kod velikih država. Rano je još za takvo kandidiranje jer tek početkom sljedeće godine će se početi ozbiljnije govoriti o kandidatima”, zaključio je Cvrtila za N1.
