ČUDNO! Na burzi ljudi čekaju na posao, a u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu nema tko raditi

Ilustracija Foto: Kristina Stedul Fabac/Pixsell

Unatoč koronakrizi u Hrvatskoj je ovoga ljeta premašen broj zaposlenih za oko 6000 u odnosu na pretpandemijsku 2019. Ipak, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je i dalje oko 10 tisuća nezaposlenih više nego u ljeto prije dvije godine, piše Večernji list.

Na HZZ-u je trenutno 125.843 nezaposlenih. U razdoblju od siječnja do srpnja 32.769 osoba je koristilo mjere APZ-a, a u tom je razdoblju bilo 137.848 ukupno prijavljenih slobodnih radnih mjesta te je ukupno zaposleno 98.010 osoba. Objavljeno je ukupno 15.770 slobodnih radnih mjesta.

Na burzi se struktura nezaposlenih nije bitnije promijenila, a nije ni potražnja te se prema oglasima na državnoj burzi i dalje najviše traže radnici na kratkotrajnim poslovima u sezoni, u ugostiteljstvu ili trgovini.

To pomalo čudi s obzirom da u jadranskim turističkim odredištima kao sezonci rade uglavnom stranci jer domaćih radnika – nema. Uglavnom ih nema i za građevinske poslove pa i tu moramo uvoziti radnu snagu.



Uoči početka nove školske godine, pojačana je potražnja za kadrovima u obrazovanju, i to za suradnike u nastavi, odgojitelje te nastavnike i profesore raznih profila. Trenutačno je na burzi aktivno gotovo 700 oglasa putem kojih se traži nekoliko tisuća osoba koje će raditi u odgojno-obrazovnim ustanovama.

Potkraj lipnja isteklo je nekoliko tisuća ugovora o radu na određeno, nakon čega se 3500 kratkotrajno zaposlenih prosvjetara prijavilo na burzu. Kod pojedinačnih zanimanja uobičajeno je velika potražnja za medicinskim sestrama, njegovateljima, vozačima, bravarima i brojnim drugim građevinskim radnicima.

U građevinskoj industriji zaposleno je 15 tisuća radnika više nego 2019. godine, a od jačih grana izdvaja se i IT sektor s komunikacijama gdje je zaposleno oko šest tisuća osoba više nego u srpnju 2019. Snažnije povećanje zaposlenosti prisutno je i u obrazovanju (oko tri tisuće više) te zdravstvu i socijalnoj skrbi (4,5 tisuće više) što puno govori i o organizaciji rada u tim, većim dijelom državnim sektorima, koji konstantno rastu iako se smanjuje broj stanovnika, a pogotovo mlađih naraštaja.

Naknade za zaposlenje u sustavu socijalne skrbi

Analitičar Instituta za javne financije Slavko Bezeredi na osnovi podataka iz sustava poreza i socijalnih naknada za Hrvatsku i Sloveniju izračunao je da je 2017. godine Hrvatska imala 363 tisuće nezaposlenih ili neaktivnih osoba u radnoj dobi od 18 do 60 godina za žene, odnosno 65 godina za muškarce.

U Sloveniji je taj broj iznosio 84 tisuće. U znanstvenom radu o isplativosti rada objavljenom u Reviji za socijalnu politiku Bezeredi je izračunao da Hrvatska ima veliki krug ljudi koji nemaju poticaj da se zaposle jer bi zbog smanjenja iznosa primljenih socijalnih naknada i povećanja poreznih obaveza izgubili od trećine pa i do polovine bruto plaće ostvarene na novom poslu.

Ta participacijska porezna stopa, odnosno udio izgubljenog dohotka, u Hrvatskoj iznosi prosječnih 31 posto. U Sloveniji je ta stopa 43 posto. S brojem maloljetne djece u kućanstvima raste i potencijalni gubitak.

Bezeredi sugerira da bi Hrvatska trebala po uzoru na neke zemlje osmisliti naknade za zaposlenje u sustavu socijalne skrbi. Te bi naknade dobivale obitelji ili pojedinci pod uvjetom da rade.

Među neaktivnima nalazi se 33 tisuće osoba s troje i više djece, za razliku od Slovenije gdje je takvih bilo oko pet tisuća, objavio je Večernji list.

Komentari