Crnogorska Vlada opstaje iako već pet mjeseci nema podršku većine u parlamentu

Vlada Crne Gore opstaje iako već pet mjeseci nema podršku većine u parlamentu. Kako piše Deutsche Welle, oni koji je više ne podržavaju je ne žele srušiti, a ona sama ne želi odstupiti. Koji su mogući scenariji za izlazak iz ove krize?

Zdravko Krivokapić – premijer iza kojeg ne stoji parlament
Vlada crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića će uskoro obilježiti prvu godinu mandata, ali i pola godine otkako nema podršku većine zastupnika. Koalicija koju predvodi Demokratski front (DF), bojkotirala je Skupštinu od lipnja, potom tražila rekonstrukciju Vlade pa izbor nove, ali njihove ideje ne podržava URA, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića.

Iako bi rješenje mogli biti izvanredni izbori, dobrom dijelu vlasti se na njih ne ide i gledaju kako izgurati pun mandat do 2024. godine.

DF ne želi srušiti Vladu u parlamentu jer bi to morao učiniti s oporbenom Demokratskom partijom socijalista (DPS) predsjednika države Mile Đukanovića što bi im se vjerojatno vratilo kao bumerang na izvanrednim izborima. S druge strane, premijer Zdravko Krivokapić ponavlja kako neće podnijeti ostavku i poručuje da njegova Vlada ima dobre rezultate i međunarodnu podršku.


Blokada vlasti
Iako Vlada nastavlja vladati, ona trenutno ne može progurati niti jedan zakon u parlamentu. I sam parlament je bio u blokadi sve do prije nekoliko dana kada je počela sjednica na čijem dnevnom redu je tek dio zakona koji su u međuvremenu predani u skupštinsku proceduru.

„Skupština već duže vrijeme ne ostvaruje svoje funkcije jer imamo 67 zakona o kojima se mjesecima ne raspravlja. Ovo, nažalost, nije politička nego institucionalna kriza, koja je mnogo ozbiljnija“, kaže za DW profesor Đorđije Blažić, stručnjak za ustavno pravo.

On objašnjava da Vlada ovako, po Ustavu, može vladati beskonačno.

„Situacija se može riješiti na tri načina: rekonstrukcijom Vlade odnosno zamjenom dijela ministara, a da premijer ostane, zatim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u parlamentu ili raspuštanjem Skupštine, što može učiniti Vlada ili da Skupština sebi skrati mandat“, kaže Blažić.

Međutim, trenutno je od ova tri scenarija realniji nastavak pata kojim nitko nije baš zadovoljan.

Politički analitičar Zlatko Vujović ukazuje na to da u ovim okolnostima Vlada može pasti samo ako joj se izglasa nepovjerenje. Dodaje da Krivokapićeva Vlada opstaje na „ravnoteži nemoći“.

„Ako Krivokapić ne napravi dogovor s DF-om, otvara se prostor da bude smijenjen, bez obzira na ovo odlaganje i nespremnost DF-a da ga sruši. Što duže traje ova Vlada, šanse DF-a da napravi dobar rezultat na narednim izborima postaju minimalne iz jednostavnog razloga što time pomažu i ojačavaju buduću partiju koju treba voditi dio ministara i sam premijer Krivokapić“, kaže Vujović za DW.

Iz DF-a, koji je dominantno prosrpski savez i blizak je vlastima u Srbiji, već jednom su prijetili da će srušiti Vladu ako do kraja godine ne bude održan popis stanovništva, a popisa, sada je jasno, do tada neće biti.

Najavljuju da će nastaviti borbu za formiranje nove Vlade i planiraju pojedinačne razgovore sa svim strankama vlasti o tome. S druge strane, Krivokapić i Abazović su jasni: da bi se birala nova Vlada, ova se mora srušiti u parlamentu.

Predviđajući dalje poteze DF-a, Vujović vjeruje da bi im bilo značajno da Vlada padne, ali da se vrijeme narednih izvanrednih izbora u Crnoj Gori ne poklopi s onima u Srbiji, koji će biti održani u travnju.

„Moguće je da će DF izabrati neki međumodel – da možda pokrenu proteste na kojima će tražiti ostavku premijera i Vlade, kako bi time držali napetosti i ojačali pritisak na vlast a s druge strane – kontrolirali bi datum narednih izbora, da oni budu najvjerojatnije nakon izbora u Srbiji“, kaže Vujović.

Vlada bez legitimiteta
I Vujović i Blažić se slažu u ocjeni da je Vlada trenutno bez legitimiteta, a suočava se s novim problemom ako im u Skupštini ne prođu budžet za narednu godinu i ambiciozni program ekonomskih reformi pod nazivom „Europa sad“, koji predviđa značajno povećanje minimalnih i ostalih plaća u Crnoj Gori.

DF je već poručio kako neće glasati za budžet. Međutim, ako ni to ne prođe, Vlada opet nije pala.

„Ustav Crne Gore propustio je definirati ovakve situacije, što je nonsens. Mi nemamo pravno rješenje za pitanje – što ako se budžet ne usvoji? Vlada ne može pasti ako se u Skupštini ne izglasa budžet. Ona ga samo mora predložiti najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, a ako ne bude usvojen, imamo privremeno financiranje. Ipak, apsolutno je sistemski neprihvatljivo da Vlada i Skupština funkcioniraju bez budžeta“, upozorava Blažić.

Vujović kaže da je realno da DF neće glasati za budžet, kako bi dodatno pokazao nesposobnost ove Vlade. On, međutim, poručuje da treba biti objektivan i da je najracionalniji izlaz iz ove krize – da premijer podnese ostavku.

„Predsjednik Vlade koji ne uživa podršku većine bi trebao vratiti mandat parlamentu. Kakva god bila ta većina, on jednostavno ne može upravljati zemljom jer blokira funkcioniranje vlasti. Bilo bi odgovorno da neko tko se želi pokazati kao državnik, odgovorno i postupi. Sve ostalo je nanošenje štete javnom interesu jer vlada koja nema podršku – ne može vladati. To je osnovni demokratski princip“, jasan je Vujović.

On tvrdi da bi, ako ova Vlada opstane do 2024. godine, a da nema podršku parlamentarne većine, to definitivno pokopalo ambicije Crne Gore da što prije uđe u Europsku uniju. „Teško je očekivati, s obzirom na sve okolnosti, da Vlada može opstati do kraja mandata i mislim da su izvanredni izbori u nekom trenutku realni“, smatra Vujović.

Moguća i manjinska Vlada
U slučaju daljeg insistiranja DF-a na padu Vlade i nastavka sukobljavanja s Abazovićevom strankom, kao jedno od mogućih rješenja stidljivo se spominje i manjinska Vlada koju bi podržala oporba. Krivokapić je poručio da bi svako iz vlasti tko bi se usudio na to postao „sudionik bivšeg režima”.

„Da bi se mogla očekivati neka podrška DPS-a manjinskoj vladi, potrebno je da ona bude u nekom novom paketu. To podrazumijeva odlazak Krivokapića i to novo pakiranje se mora predstaviti kao neka nova vrijednost, a ne da Srpska pravoslavna crkva i dalje ima ključni utjecaj na Vladu“, kaže Vujović.

„Sastavljena od mlađih lidera, intelektualaca, možda i predstavnika nevladinog sektora, a ako bi zadržala karakter ekspertske i bila jasno prozapadna i proeuropska, mogla bi dobiti podršku DPS-a a da to ne utječe dramatično na rejting te stranke. Ta Vlada bi mogla osigurati i tropetinsku podršku u parlamentu za deblokadu pravosuđa i stvoriti opuštenu atmosferu za sljedeće izbore koji bi se mogli održati eventualno zajedno s predsjedničkim, 2023. godine“, kaže Vujović.

Dok je u igri više kombinacija za izlazak iz bizarne političke situacije, Blažić ocjenjuje kako u zemlji „vlada apsolutno bezvlašće“.

„I u samoj vladajućoj koaliciji imamo vlast i oporbu u vlasti. Imamo dosta stvari koje su proizvod ustavno-pravnih nedostataka. Sve ovo je svojevrstan nonsens. Pratio sam dosta političke sustave, ali se ne sjećam da se nešto ovako događalo u bilo kojoj zemlji okruženja. Crna Gora je daleko od demokracije i vladavine prava“, zaključuje Blažić.

Komentari