Sveučilište Oxford je u laboratoriju Jenner Institute razvilo cjepivo protiv COVID -19 koje su nazvali AZD1222 te očekuju kako će ga s britansko-švedskom farmaceutskom kućom AstraZeneca plasirati na tržište do kraja godine.
Na njemu je grupa britanskih znanstvenika u suradnji s talijanskim proizvođačima cjepiva započela raditi 24. siječnja ove godine, a s AstraZenecom su potpisali ugovor koji im omogućuje dio proizvodnje u Italiji te plasman tog cjepiva diljem Europe i drugih država svijeta. Osobiti naglasak su stavili na važnost dostupnosti cjepiva u zemljama niskog razvoja.
Ugovor o otkupu 400 milijuna doza cjepiva za sve stanovnike Europske unije, uključujući Hrvatsku, potpisale su Njemačka, Francuska, Italija i Nizozemska, a preuzela ga je i Europska komisija. Oxford trenutačno provodi klinička istraživanja, no još nisu objavili rezultate tih studija te znanstvena zajednica ne može reći sa sigurnošću hoće li cjepivo zaista biti učinkovito ili ne.
U priopćenju za medije AstraZeneca navodi kako je cjepivo do sada primilo oko 320 ljudi tijekom ispitivanja te da su rezultati bili jako dobri, a od nuspojava navode privremeni porast tjelesne temperature, simptome nalik gripi, glavobolju ili bolove u ruci. Ističu da je u tijeku treća faza kliničkih ispitivanja na više od 10.000 dobrovoljaca u Velikoj Britaniji, a očekuju da će diljem svijeta također započeti s istraživanjima u kasnijim fazama.
Snažan imunološki odgovor na cjepivo
“Vektor cjepiva adenovirusa čimpanze ChAdOx1 razvili smo u Institutu Jenner u Oxfordu i izabrali smo ga kao najprikladniju tehnologiju za cjepivo protiv SARS-CoV-2. On može stvoriti snažan imunološki odgovor sa samo jednom dozom jer se virus ne razmnožava i ne može izazvati trajnu infekciju kod cijepljene jedinke. Zato je siguran za primjenu kod djece, starijih ljudi i onih s dijagnozama poput dijabetesa i drugih stanja. Adenovirusni vektori čimpanze su vrlo dobro proučeni tip cjepiva i sigurno su korišteni na tisućama ispitanika u dobi od jednog tjedna do 90 godina, u cjepivima namijenjenim za više od 10 različitih bolesti”, stoji na stranicama Jenner Instituta.
“Nisu objavili podatke o fazama i rezultatima i teško je vjerovati da će sve biti spremno do jeseni kako su objavili. No pozitivno je to što će cjepivo biti pristupačno za cijeli svijet i doza bi trebala stajati svega 75 kuna, što su troškovi proizvodnje. To je dobar način da se doprinese borbi protiv zaraze bez da netko na tome zarađuje”, komentirao je znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa sveučilišta u Frankfurtu.
Pojasnio je i kako cjepivo djeluje. Kvalitetni vektor adenovirusa čimpanze koristio se već za razvoj drugih cjepiva.
“Taj vektor su genetskim materijalom modificirali tako da ima antigene na koje će naš organizam stvoriti protutijela. Stručno to zvuči konkretno i dobro, pogotovo jer su njihovi rezultati istraživanja koje su provodili na rhesus majmunima bili jako dobri. Majmune su cijepili, izložili ih korona virusu, a oni su potom stvarali neutralizirajuća protutijela. No kako će to sve djelovati na čovjeka, treba pričekati do kraja kliničkog istraživanja”, kazao je prof. Đikić dodajući kako vjeruje da će cjepivo biti sezonskog karaktera i primat će se jednokratno te će cijeli sustav biti nalik cijepljenju protiv gripe i sličnih bolesti.
Prve doze cjepiva protiv COVID – 19 za eksperimentalne potrebe proizvela je talijanska tvrtka Irbm iz Pomezije gdje će se i proizvoditi dio budućih doza.
200 milijuna doza do kraja godine
Walter Ricciardi iz Svjetske zdravstvene organizacije kazao je kako će novo cjepivo među prvima dobiti medicinsko osoblje i stariji ljudi. Delegirani upravitelj AstraZenece Pascal Soriot najavio je da će prvih 200 milijuna doza cjepiva proizvesti do kraja ove godine, a još 2,1 milijardu doza u prvim mjesecima sljedeće godine.
“Sporazumom između AstraZenece i Europskog saveza za inkluzivna cjepiva (IVA), prve isporuke cjepiva u Europi očekuju se krajem 2020. godine, a ostatak kroz 2021. godinu. Ovim se sporazumom IVA obvezuje omogućiti pristup cjepivu u Europi proporcionalno veličini stanovništva svake europske zemlje”, rekli su u AstraZeneca Hrvatska na upit o tome kada bismo cjepivo mogli očekivati u Hrvatskoj.
Prof. Đikić ističe kako je na Oxfordu i AstraZeneci sad velika odgovornost jer su europske države uložile milijune u taj projekt.
“Primili su milijune eura javnog novca, pa sad to treba opravdati. Problem će biti ako se poslije ispostavi da ovo cjepivo ipak nije učinkovito”, zaključio je prof. Đikić.
Vodeći hrvatski epidemiolog Bernard Kaić kazao je kako nije čuo da očekujemo cjepivo.
“Sumnjam da je u tako kratkom roku moguće napraviti i isporučiti toliki broj cjepiva – komentirao je prof. Kaić, a s njim se slaže i prof.dr.sc. Oliver Vugrek, voditelj laboratorija za naprednu genomiku na Institutu Ruđer Bošković koji je sa svojim timom pročitao genom korona virusa.
“Obično za razvoj i testiranje novih cjepiva treba proći od 12 do 18 mjeseci, pa nisam uvjeren da će se ovo cjepivo tako brzo naći na tržištu. Ne znam je li samo riječ o igri na burzama, budući da svaka takva vijest izaziva skokove u cijenama dionica”, kazao je on.
Znanstvenik prof.dr.sc. Gordan Lauc kaže da nije čuo ništa o novom cjepivu. Ministar zdravstva Vili Beroš komentirao možemo li očekivati cjepivo u Hrvatskoj, piše 24 sata.
