‘CIJELO SELO ŠMRČE BIJELO’ Hrvati troše kokain kao ludi

Profimedia

Novinar Vilim Cvok i dr. Ivan Čelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče, autori su knjige naslova “Hrvatska u kokainskom ruletu smrti”. U toj knjizi navodi se da puno ljudi u Hrvatskoj šmrče kokain i da je ta droga na svakom koraku; ima je u političkom, novinarskom, odvjetničkom, liječničkom i poduzetničkom svijetu, dok dileri i krijumčari kokaina neometano žive među nama.

Na temu porasta potrošnje kokaina u Hrvatskoj govorili su za HRT-ovu emisiju “Puls”. Istraživački novinar Cvok kaže da je posao kokainom očito postao veći pa samim time i unosniji. Upravo iz Južne Amerike krijumčarskim kanalima kokain pristiže na naše prostore, a ulog je velik te zarada krijumčara još veća, navodi novinar.

“Hrvati sudjeluju kao mule, odu u Latinsku Ameriku, progutaju kilogram dva kokaina umotan u kondome i donesu to u Hrvatsku. Onda se to onda razbija i miješa. Kilogram kokaina u Latinskoj Americi košta od 3.000 do 4.000 eura, a kad dođe u Europu cijena mu raste na 35.000 bez miješanja punilima. Dodatno miješanje diže cijenu na 45.000 do 50.000 eura. Kad se prodaje na malo, onda košta 500 do 700 kuna po gramu”, govori Vilim Cvok za emisiju “Puls” te ističe da taj naizgled lak novac privlači mnoge. Ali, on ima svoju cijenu.

“Neki su taj biznis platili glavom. Nekad najskuplja droga, dostupna samo bogatima, danas je postala omiljena među mnogim Europljanima, ali i Hrvatima. Razlog su vremena u kojima živimo, velika očekivanja koja stavljamo pred sebe, želja za uspjehom”, govori dr. Ivana Čelić.

‘Postoje ljudi koji konzumiraju 5 grama kokaina dnevno’

“U tom kontekstu možemo govoriti da neki uspješni ljudi žele biti još uspješniji. Liječnici, odvjetnici, menadžeri, neki od njih koriste kokain da bi imali veću koncentraciju. Međutim, kako raste tolerancija i količina kozumacije, moraju potražiti stručnu pomoć. Postoje ljudi koji konzumiraju i do 5 grama kokaina dnevno”, navodi liječnik.

Željki Jakopčević bila je potrebna stručnja pomoć pa je šest godina provela u komuni u Španjolskoj. Ona danas radi s onima kojima treba pomoć u borbi s ovisnošću te dobro zna kako kokain djeluje na čovjeka. Kaže da nedugo nakon uzimanja osoba postane euforična i posve nekritična. Pod utjecajem ove droge, govori ona, čovjek je sklon nesputanom seksu, brzoj vožnji, izljevima oduševljenja…

“Kao društvo smo dosta ubrzani i ovaj stil života treba ispratiti. Želimo svi postići više – ubrzati se. Razvoj ove tehnologije i ja i sama jako teško pratim, a ne znam kako društvo u cjelini. Taj kokain koji daje nekakvo samopouzdanje i na prvu – sve uspijevaš, sve možeš – velika je prijevara. To zadovoljstvo kojem težimo na kokainu je na prvu, odjednom, jako veliko. Ali onda iz tog jednog velikog plusa, spuštamo se u veliki minus. Drugi vremenski period je potreban da dosegnemo samog sebe iz kojeg smo krenuli”, govori Jakopčević.

‘Svaki kvart ima dilera’

“Dileri su svuda, svaki kvart ima jednog većeg i par manjih dilera. U Zagrebu se po nekim nalazima godišnje potroši 50 kg kokaina. Nabava nije veliki problem. Osim među pripadnicima estrade, kokain je popularan i među menadžerima, liječnicima, odvjetnicima, sportašima, ali nije nepoznanica ni u svijetu politike.

Mi smo u tjedniku 24 express 2011. proveli istraživanje u izbornim stožerima svih stranaka. Uzimali smo uzorke u umivaonicima u toaletima i u gotovo svima smo našli tragove kokaina i marihuane. Ne znači da su to konzumirali političari, ali možda jesu njihovi financijeri”, kaže Cvok.

Kokain stvara psihičku ovisnost, liječenje je specifično

Ono na što kokain djeluje su kognitivne funkcije, ističe dr. Čelić. Kod konzumenata stvara privid da oni kontroliraju svoju ovisnost, odnosno uvjerenje da nisu ovisnici. Primjerice, heroin stvara drugačiju ovisnost, dok je kod kokaina to gotovo zanemarivo jer se stvara psihička ovisnost. Zamjenski lijekovi u terapiji ne postoje i zato je liječenje specifično te se uglavnom svodi na razne psihoterapijske postupke.

Kroj svoj dugogodišnji rad ovisnicima Željka Jakopčević zaključuje da je rad sa čovjekom najvažniji. Govori kako ne voli razdvajati ovisnosti pa kaže kako je bilo koja vrsta sredstva koju čovjek koristi zapravo nadopuna samog sebe. Rad s ljudima za nju je izazov jer bi se trebalo vidjeti što čovjek dobiva kroz određeno sredstvo, što mu nedostaje i kako to može dobiti na prirodan način.

Istraživanje koje je nedavno proveo Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama pokazalo je da je u prva tri mjeseca epidemije u Europi pala konzumacija droga. Između ostaloga i kokaina. Kao glavni razlozi navedeno je zatvaranje noćnih klubova te poticanje stanovnika na ostajanje kući. Također, bila je otežana prodaja droge na ulicama. Unatoč tome, vrlo je teško vjerovati da se dileri i krijumčari neće uhvatiti u koštac s novonastalom situacijom pa pronaći put do potrošača, kao i da se trgovina kokainom nakon pandemije neće popraviti, piše Riportal.net.hr 

Komentari