Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) koji prikuplja podatke o osiguranicima u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti prema godinama, osnovama osiguranja, spolu, djelatnostima, županijama i područnim službama i uredima, objavio je novu analizu osiguranika.
Tako je na dan 31. prosinca 2019. godine prema podacima HZMO-a bilo ukupno 1,545.192 osiguranika ili 2,5 posto više nego godine ranije u sustavu generacijske solidarnosti.
Od toga je bilo registrirano 1,460.981 radnika kod pravnih i fizičkih osoba ili 2,3 posto više nego godine ranije. Obrtnika je bilo 64.998 ili 8,6 posto više, a poljoprivrednika 19.213 – 1,2 posto manje.
Promatrajući prema djelatnostima, najviše – 244.388 osiguranika zabilježeno je u prerađivačkoj industriji te trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala.
U javnoj upravi, obrani, sektoru obveznog socijalnog osiguranja na dan 31. prosinca 2019. bilo je zabilježeno 122.902 osiguranih osoba.
Na jednog zaposlenog jedan umirovljenik
Uspoređujući broj umirovljenika s brojem zaposlenika vidljivo je kako se broj umirovljenih osoba opasno približio zaposlenicima.
Naime, u prosincu 2019., prema podacima Državnog zavoda za statistiku bilo je registrirano 1,334.369 zaposlenih tj. 0,1 posto manje nego u studenom, ali i 0,9 posto više nego u istom mjesecu 2018. godine. Najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji, njih 228.668 ili 0,1 posto manje nego u studenom te 2,5 posto manje nego u istom mjesecu pretprošle godine.
U analizi HZMO-a se navodi kako je u prosincu prošle godine bilo evidentirano ukupno 11.807 osiguranika korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine koji rade do polovine punog radnom vremena prema djelatnostima i spolu. Od toga je bilo 7272 muškaraca i 4535 žena.
Promatrajući prema djelatnostima u kojima su radili osiguranici, korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine koji rade do polovine punog radnog vremena, najviše – 2277 ih radi u djelatnosti trgovine na veliko i na malo, te popravku motornih vozila i motocikala. Na drugom mjestu je djelatnost stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti gdje je potkraj prosinca 2019. bilo registrirano 2009 osoba.
Korisnika kojima su mirovine priznate ili određene prema posebnim propisima bilo je 178.233. Od toga je bilo registrirano 71.293 hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, 42.560 su korisnici mirovina priznatih prema općim propisima, a određene prema ZOHBDR-u iz 2017., a 17.399 su korisnici mirovina iz djelatnosti Radnika na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa, kao i na poslovima razminiranja.
Djelatnih vojnih osoba (DVO) bilo je 15.647, pripadnika bivše Jugoslavenske narodne armije – JNA ZOMO je 142, pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 6732, a sudionika Narodnooslobodilačkog rata (NOR) njih 9798.
Nesrazmjer u visini mirovina
Iščitavajući analizu HZMO-a vidljiv je nesrazmjer u visini mirovina. Tako, primjerice zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor, a ukupno ih je 674 ujedno imaju i najveće mirovine od 10.039,94 kuna. Nakon njih drugu najveću mirovinu od 9.124,58 kuna imaju redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a tek nakon toga slijede hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, njih 71.293 s prosječnom mirovinom od 5.925,92 kuna.
Usporedbe radi, korisnici mirovina koji su radili u istarskim ugljenokopima „Tupljak” Labin, njih 254 imaju prosječnu neto mirovinu od 3.924,12 kuna. Bivši radnici koji su profesionalno bili izloženi azbestu, njih 869 danas imaju mirovinu od 3.191,68 kuna, članovi posade broda u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi, njih 177 imaju prosječnu neto mirovinu od 2.104,50 kuna.
Radnici na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa, kao i na poslovima razminiranja, njih 17.399 ima prosječnu neto mirovinu u visini 4.297,95 kuna.
Usporedimo li prošlogodišnju neto plaću s neto mirovinom vidljivo je da je plaća iznosila 6.448 kuna, a mirovina 2.751,91 kuna i u plaći imala udjel od 42,68 posto. Treba napomenuti da u sve neto mirovine ulaze starosna, invalidska i obiteljska neto mirovina.
