Slučaj trostrukog ubojstva u Splitu uzburkao je javnost. Reakcije građana potvrdile su ponovno da nemaju povjerenja u sustav. O tome su u Otvorenom govorili Dražen Bošnjaković – ministar pravosuđa, Marin Mrčela – zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH, Dražen Jelenić – glavni državni odvjetnik, Dean Ajduković – profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Sven Marcelić – sociolog sa Sveučilišta u Zadru.
U uvodnom dijelu je Bošnjaković je rekao da svi sudionici imaju svoje dosjee i prekršaje i kaznenopravne, a bili su i osuđivani, no on ne može govoriti o tome kakve su kazne trebale biti.
“Očito da u svim predmetima nije bilo dovoljne kazneno-pravne odgovornosti gdje bi bila izrečena oštrija sankcija”, kazao je.
Dodao je da sud mora utvrditi što se sve dogodilo i to je ono što čeka naše pravosuđe.
Jelenić je govorio o jednom od ubijenih koji je imao 300 g heroina, a nije dobio niti jedan dan zatvora, rekao je da istražni zatvor mjera osiguranja okrivljenika u postupku, a ne želi generalizirati na jednom primjeru. Dodao je da je bio u istražnom zatvoru, neko vrijeme ne bi bio u doticaju s okolinom, no upitno je koliko bi to trajalo, a ne možemo znati što bi bilo kada bi izašao van.
“Osobe osuđene na zatvorske kazne, koliko god bile duge kazne, kada izađu neki se socijaliziraju, a neki nastave istim putem”, rekao je.
Mrčela je rekao da se sudi na temelju dokaza koje je dužan prikupiti državni odvjetnik, odnosno policija, i sud tada donosi odluku.
“To što svi sve znaju ili ne znaju je sintagma koja se koristi za banaliziranje i generaliziranje stvari”, rekao je.
Pojasnio je da 300 g heroina nije osnova za utvrđivanje istražnog zakona, a često se u javnosti banalizira i izvuče jedna okolnost na temelju koje se traži odgovor je li to bilo u redu ili ne, rekao je.
Mrčela je rekao da su u kaznenom postupku dvije strane, a svaka tvrdi svoje.
“Sud ne presuđuje na temelju jedne okolnosti, a ne radi se to uvijek dobro – ima postupaka koji završe pogrešno ili traju predugo”, rekao je.
Dodao je da je to problem hrvatskog pravosuđa koji se nastoji riješiti.
Potpora na društvenim mrežama
Što se tiče potpore Filipu Zavadlavu na društvenim mrežama, Ajduković se pitao kome ide ta potpora i poruka – teško mu je vjerovati da toliki broj ljudi podupire ubojstvo. Smatra da poruka ide prema mladom čovjeku koji nije znao riješiti problem s kojim se susreo – to je poruka percepcije nefunkcioniranja zaštitnih mehanizama. Pretpostavlja da se policiji nije obratio jer nije vjerovao da će mu pomoći. Ne vjeruje da toliki broj građana podupire likvidaciju kao rješavanje bilo kojeg problema, kaže da je to izraz protesta koji je puno širi od cijelog slučaja.
Grupa za podršku Filipu Zavadlavu angažirala utjecajnog odvjetnika Branka Šerića
Bošnjaković potporu ovakvom činu smatra neprihvatljivom i teško mu je prihvatiti da je isključivo pravosuđe krivo.
Ajduković kaže da “mali čovjek nema osjećaj zaštićenosti”. To je osjećaj koji pokreće ljude u njihovom ponašanju, to je i Zavadlava potaknulo da učini nešto što za njega ima apsolutno pogubne životne posljedice. Za one koji šalju poruke potpore kaže da koriste kukavičju zaštitu iza društvenih mreža, pita se koliko njih bi bilo spremno tako nešto učiniti – na društvenim mrežama su svi pričljivi, one omogućuju destruktivno ponašanje.
Facebook izbrisao grupu podrške Filipu Zavadlavu nakon osude Andreja Plenkovića
Na pitanje jesmo li došli do prijelomnog trenutka u društvu, Marcelić kaže da treba uzeti u obzir da osoba koja je počinila trostruko ubojstvo je i u psihičkom smislu specifična. Smatra interesantnim reakciju javnosti – javnost je iznimno nezadovoljna hrvatski pravosuđem. Dodao je da ovo što se dogodilo je refleksija nezadovoljstvom sustava.
“Ovo je rijetko jak katalizator osjećaja i stavljanja u prvi plan da državni sustavi ne funkcioniraju dobro. Građanstvo je nezadovoljno i svoje nezadovoljstvo vrlo jasno pokazuje”, rekao je Marcelić za HRT.
