Bašić: Ucjenjivali su me Hrvatske šume i Most. Dobrović je od nas tražio milijune eura pozajmice za osnivanje njihove Etične banke

Iako Milenko Bašić iz Posušja slovi za jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u susjednoj BiH, njegovo se ime u javnosti gotovo pa nije spominjalo sve do prošlog petka, kada su krenula uhićenja u aferi Vjetroelektrana u kojoj je taj poduzetnik stekao status drugoosumnjičenika.

Njegova tvrtka C.E.M.P., koju je 2012. godine kupio od Austrijanaca, u izgradnju vjetroelektrane Krš – Pađene kraj Knina uložila je 1,8 milijardi kuna.

Na pitanje novinara koliko su mu trenutna i bivša vlada Zorana Milanovića išli na ruku rekao kako ne razumije kako se išlo naruku ili pogodovalo ovom projektu.

“Podsjećam da počeci projekta sežu još u 2003., a mi smo ga preuzeli 2012. s namjerom da što prije krenemo u realizaciju. Nažalost, na početak gradnje čekali smo čak 6 godina jer je toliko trajala naša borba s birokracijom i državnom administracijom. Kako se nakon tolikih godina čekanja, ali i znatnih ulaganja i financijskih izdataka može reći da nam se pogodovalo? U razvijenim europskim zemljama razvoj projekta traje maksimalno dvije godine prije početka gradnje i jedino tako on može biti isplativ”, rekao je Bašić.

“Bavim se privatnim biznisom i poslujem više od trideset godina. Moja tvrtka Lager izrasla je u jednu od najvećih u Europi u svojoj branši. Počeo sam od prodaje rezervnih dijelova i viličara da bih kroz godine ulaganja i rada stvorio tvrtku koja zastupa najveće svjetske korporacije”, objasnio je Bašić porijeklo svog bogatstva.

Dodao je kako se ne volim isticati, hvaliti i javno eksponirati, te da je obiteljski čovjek koji većinu vremena provodi na poslu u svojoj kompaniji.

“Kroz svoj dugogodišnji rad, uspješno poslovanje, ali i odricanje stekao sam određenu imovinu koju sam u dobroj vjeri i namjeri uložio u projekt vjetroparka. Moja osobna ulaganja, naravno, nisu dovoljna za realizaciju ovako velikog projekta, stoga je bila nužna i podrška banaka koje su kreditirale moje tvrtke, ali i banaka koje su se uključile u projektno financiranje vjetroelektrane”, rekao je za Večernji list.

Na pitanje novinara kako je u relativno kratkom roku uspio dobiti bitku s birokracijom u vezi projekta Krš-Pađene Bašić je rekao kako se ne bi složio da je šest godina kratak rok.

“To je, nažalost, puno previše izgubljenih godina u kojima smo se susreli s brojnim preprekama, ucjenama, čestim i raznim izmjenama zakona i pravilnika te dovođeni u slijepu ulicu. Umjesto da počnemo graditi 2012., to nam je pošlo za rukom tek 2018. Podsjetio bih i kako sam kupnjom C.E.M.P.-a od Austrijanaca preuzeo i kupio četiri aktivna projekta. Nažalost, samo sam jedan uspio dovesti do kraja, dok su preostali propali kao i sve uloženo u njih”, pojasnio je.

Rekao je i kako poznaje Josipu Rimac još od kada je bila gradonačelnica Knina u kojem se naša investicija razvijala.

“S njom smo surađivali, kao i s načelnicima ostalih općina u kojima se nalazi naš vjetropark, jer su te općine bile vrlo zainteresirane da se investicija uspješno realizira zbog toga što se od svakog proizvedenog kilovatsata lokalnoj zajednici uplaćuje 1 lipa. To znači da će Grad Knin i Općina Ervenik od C.E.M.P.-a godišnje imati oko 4,6 milijuna kuna prihoda”, rekao je Bašić.

Objasnio je i kako Hrvatske šume nikada nisu ispunile svoju obavezu iz ugovora, a s kojima je potpisao ugovor od 4. travnja 2017. (koji je potpisao g. Jakupčić), vezano uz projekt izgradnje vjetroelektrane Krš – Pađene. Po tom ugovoru CEMP je trebao smo izgraditi šumske putove poštujući sve propisane uvjete Hrvatskih šuma u roku od 12 mjeseci, što smo i ispunili i u izgradnju uložili 29 milijuna kuna.

“Preuzele ceste i napravile obračun i prijeboj međusobnih potraživanje nego su nas, znajući za naše rokove i nemogućnost čekanja sudskih procesa, ucijenile da platimo dodatnih 6,1 milijun kuna služnosti na te iste ceste koje smo im predali te dodatno i za plaćanje šumske štete iako nam na ime tih izgrađenih cesta po tom ugovoru duguju značajno veći iznos. Dakle, zaključak je kako Hrvatske šume nikako u ovome nisu oštećene, već smo mi ucjenom opljačkani samo zato što im nismo pristali platiti reket u iznosu od 1,5 milijuna kuna”, reko je Bašić.

Optužio je tada Mostovog ministra Slavena Dobrovića da je od njega tražio 8 milijuna eura, a kasnije i 5 milijuna eura pozajmice za osnivanje njihove Etične banke.

“Zauzvrat oni ne bi blokirali izmjenu našeg projekta, a u protivnom, natjerali bi nas da instaliramo 71 agregat stare tehnologije snage 142 MW umjesto 48 agregata nove tehnologije snage 142 MW. Most je to blokirao samo zato što nismo pristali dati novac za Etičnu banku. Jasno je o čemu se tu radilo i sve to prijavili smo DORH-u. Što se tiče Ćorića, on je samo ispravio grešku Mostova ministra Dobrovića te omogućio da se radi s novom tehnologijom koja ima bitno manji utjecaj na okoliš”, piše Večernji list.

Komentari