Bartulica smatra kako je Plenković poslao lošu poruku odbijanjem osnivanja povjerenstva: Moraju se i suci izložiti kritici, pa zašto da to ne bude u Saboru?

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Za portal Otvoreno pitali smo saborskog zastupnika Domovinskog pokreta Stjepana Bartulicu koja je razlika između istražnog povjerenstva u Hrvatskoj i onog u SAD-u? 

“U američkoj tradiciji postoje takozvani Select Comittees koji se formira ad hoc. U skladu je sa nadzornom funkcijom parlamenta, postoji ta mogućnost nadzora, međutim male su razlike u definiranju ovlasti. U Americi Kongres ima dva doma. Senat ima funkciju potvrđivanja saveznih sudaca, odnosno sudaca za savezne sudove, ima vrlo jake ingerencije u samom tom procesu imenovanja i potvrđivanja sudaca. Zastupnički dom, odnosno donji dom je više ovlašten da nadzire rad izvršne vlasti, dakle sva ministarstva i njihove programe”, rekao je Bartulica i podsjetio kako je Hrvatski sabor jednodomni.

“Dakle nema te distinkcije, imamo samo Sabor. Isto imamo tu mogućnosti da se osnuju povremeno ta posebna povjerenstva, ali ovom slučaju bi se išlo u nadzor rada institucija i DORH-a . Američki kongres nije imalo posebno tijelo koje je nadziralo rad odvjetništva u Americi, a ovdje je iznimna situacija zbog curenja informacija, zbog načina kako se vode ove istrage i drugih stvari”, rekao je saborski zastupnik

Bartulica smatra da je u ovom slučaju osnivanje istražnog povjerenstva trebalo odobriti i nije dobra poruka hrvatskoj javnosti što je Plenković to odbio.



“Čak je jučer Bačić dao jednu izjavu i rekao da načelno nisu protiv istražnog povjerenstva, samo treba neke stvari bolje definirati, a na kraju HDZ-ovog sastanka u Westinu bila je potpuno druga retorika. Dakle očito su odlučili da to osnivanje ne dolazi u obzir, ne žele da se neke stvari ispituju i slično. Mislim da je to loša poruka i da je to propuštena prilika da se na ozbiljan način preispita rad svih tih institucija”, rekao je Bartulica

Na Plenkovićev komentar da prijedlog o osnivanju istražnog povjerenstva izlazi iz onih okvira koja su predviđena zakonom, Bartulica tvrdi da misli da je prijedlog bio u skladu sa Zakonom.

“Međutim imate dvije stvari, ne možete ulaziti u pojedine aktualne slučajeve, ne možemo osnovati povjerenstvo za Janaf jer cijeli slučaj još traje, znači mora se ići na ovaj načelni način. Nije tajna da ima jako puno problema u radu DORHA-a pa i sudova. Onda se postavlja pitanje koje tijelo će zapravo nadzirati njihov rad? Ako to neće biti Sabor, ne vidimo na koji drugi način da javnost dođe do pravih odgovora. Bezobzira na to što stalno ističu neovisnost institucija, da se sabor ne smije miješati u sudske prijedloge, ne radi se o tome. Sudovi jesu načelno neovisni i ne smiju biti pod pritiskom politike, međutim nije rad sudaca izvan područja kritike. Netko mora imati priliku komentirati rad Ustavnog suda jer ispadne da ga nitko ne nadzire. Samo zato što su je najviše tijelo, ne znači da nitko ne smije njihov rad preispitati. Mora se i Ustavni sud izložiti kritici, pa zašto da to ne bude u saboru”, rekao je Bartulica i dodao da nije bila ideja samo aktualne suce dovoditi, već možda i bivše suce koji bi mogli prosvjetliti na koji način se određeni slučajevi rješavaju, pa tako možda za neke slučajeve koji nikad nisu dobili sudski epilog.

˝Sudstvo treba biti neovisno, ali ne izvan kritike˝

“Mene bi zanimalo zašto ti procesi traju godinama čak i desetljećima. Pravda se treba osigurati, ali u nekom razumnom roku i nije prihvatljivo da to traje godinama. Postoji onda očito mogućnost izigravanja cijelog tog pravosuđa. Vidimo da neki osuđeni ljudi još nisu završili u zatvoru jer stalno imaju nova opravdanja i načine da odgađaju izvršenje kazne. Sudstvo treba biti neovisno, ali ne izvan kritike. Javnost je nezadovoljna radom DORH-a i sudova, pa se postavlja pitanje na koji način onda to artikulirati i preispitati ako ne kroz Sabor˝, rekao je Bartulica i dodao da kod nas trodioba vlasti očito ne funkcionira najbolje.

“Isto kao kad su građani htjeli mijenjati izborni zakon, da sami određuju tko će njih zastupati preko referenduma. On je to drsko odbio, on određuje stranke, liste i tko će zastupati građane. A sad njegovi ljudi koji su se nalazili na tim listama su u pritvoru i imaju problema sa zakonom. Ako on želi preuzeti odgovornost i sam određivati tko će zastupati ljude u ime HDZ-a, moraju sad prihvatiti odgovornost. Ne može samo reći ´Ovaj prijedlog ide preširoko, itd.´. On što je izgovorio po meni nije opravdao ovu odluku, već time samo štiti svoje ljude˝, rekao je saborski zastupnik.

 

Komentari