Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u četvrtak je poručio kako treba preuzeti odgovornost za stvaranje temelja za dugoročno održivo društvo u uvjetima borbe protiv gospodarske krize, rastućih ekonomskih nejednakosti i klimatskih promjena, a sve to u jeku pandemije.
“To je veliki izazov, ali i prilika da ‘stisnemo reset’ te oblikujemo nove politike i kreiramo bolje i pravednije mjere”, kazao je ministar Aladrović na konferenciji “Izazov promjene”, koju su zajedno organizirale Zagrebačka burza i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.
Podsjetivši da se intenzivnim, pravovremenim i adekvatnim mjerama za očuvanje radnih mjesta investiralo u tržište rada gotovo sedam milijardi kuna kako bi se očuvalo više od 600 tisuća radnih mjesta, Aladrović je istaknuo da nakon više od pola godine od početka pandemije, većina ekonomija pokušava vratiti se u „normalu“. No, kako je rekao, “neki sektori će se još dugi niz godina suočavati s posljedicama i problemima – putnički sektor, ugostiteljstvo, sportska događanja i industrija zabave” i sve to, smatra on, pred nas stavlja krizu na tržištu rada.
“Mjere koje smo kreirali za mlade, i koje ćemo krajem ove godine predstaviti, imat će za cilj olakšati pristup tržištu rada upravo mladima, ali prije svega kreativnim osobama koje ćemo poticati na samostalno kreiranje dodane vrijednosti i koje ćemo stimulirati u nastojanjima da unesu prijeko potrebne promjene u naš ekonomski i društveni mindset”. naglasio je ministar Aladrović.
Financiranje iz fondova Europske unije
Pritom je istaknuo da se možda ‘najdohvatljivija’ prilika da se relativno brzo može doći do financiranja iz Europske unije tiče EU fonda za oporavak i otpornost, koji otvara velike mogućnosti za male, otvorene i agilne ekonomije.
Po njegovim riječima, radi se o iznosu od devet milijardi eura namijenjenih za novi europski green deal, razvojne programe koji se tiču umjetne inteligencije i ICT sektora, zatim prometne infrastrukture i razvoja vjerojatno najvažnijeg segmenta gospodarstva – malog i srednjeg poduzetništva.
“Gotovo istovremeno otvaraju nam se velike mogućnosti u novom višegodišnjem financijskom okviru i to posebice u segmentima obrazovanja, zapošljavanja, socijalne uključenosti te poticajima za mlade čemu namjeravamo posvetiti posebnu pozornost i to prvenstveno na izvrsne, mlade i kreativne, sa snažnim fokusom na istraživanje i razvoj”, poručio je Aladrović.
Dodao je da Vlada namjerava dodatno relaksirati regulatorni okvir kako bi se imovina mirovinskih fondova više i snažnije aktivirala na tržištu u smislu dugoročnijeg financijskog praćenja održivih projekata usmjerenih na razvoj cjelokupnog gospodarstva.
“To ujedno znači da ulazimo u novu fazu suradnje države i mirovinaca, koja bi trebala imati za cilj osnaživanje malih i srednjih poduzetnika, posebice već prilično razvijene start-up scene, ali i ulazak u dionička društva”, istaknuo je Aladrović.
Osvrnuvši se na politički i ekonomski kontekst u kojem se Hrvatska nalazi, primijetio je da unatoč slabostima i ranjivostima dijelova ekonomije, ekonomska aktivnost i tržište rada su očuvani.
“Vidimo bolje sutra, a koliko će to biti bolje, ovisi o nama. Ljudski, intelektualni i tehnološki kapital koji posjedujemo obećava, ali njegovu efikasnost moramo podići na najvišu moguću razinu kako bismo iskoristili sve naše potencijale”, zaključio je Aladrović.
