Odvjetnica Vesna Alaburić komentirala je napade premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića na medije te objasnila kako takvi ispadi djeluju na percepciju građana o neprimjerenom govoru.
Naglasila je kako treba razlikovati pravo političara na javnoj funkciji da komentiraju novinare, društvene analitičare, novinske priloge, te pitanje kako to rade.
“Naravno da oni imaju slobodu izražavanja i naravno da imaju pravo komentirati analitičare, medije, novinare. No pitanje je li mudro da to čine, a važno je i kako to čine. Način na koji su predsjednik i premijer komentirali HRT, N1 i druge medije potpuno je neprihvatljiv. On pokazuje nepoštivanje onoga o kojem govori, a naši predsjednik i premijer nisu dovoljno tolerantni na drugačije mišljenje, nisu spremni na ono što se smatra notorno normalnim – da se na tim funkcijama mora otrpjeti i najžešće, pa i nepravedne kritike”, rekla je za N1.
Dodala je da retorika kojom se premijer služi nastavak je i inauguracija govora koji je vrlo netrpeljiv.
“Takav govor na našoj javnoj sceni može još radikalizirati govor do razine govora mržnje. Oni nisu svjesni u kojoj mjeri doprinose zloćudnoj javnoj komunikaciji u našem društvu, zato mislim da je reakcija HND-a opravdana i podrška Federacije novinara dobrodošla i nadam se da će se oni ubuduće suzdržati od komentiranja medija i da će, ako budu morali to činiti, učiniti to na neki prihvatljiv način”.
Postupak protiv Jelenića
Komentirala je i postupak protiv Dražena Jelenića. U utorak je održana prva rasprava.
“Smatrali smo da će se u prvoj raspravi sve riješiti. Nadam se da postupak neće u pravosudnom smislu doživjeti diskreditaciju na razini izvan zemlje, nego da ćemo to riješiti kod nas”.
Državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek održala je konferenciju za medije u utorak na kojoj je rekla da bez mišljenja etičkog povjerenstva ne bi mogla pokrenuti postupak protiv Jelenića i da je zato sve dugo trajalo oko njegovog razrješenja.
“To pokazuje da je u trenu kada je on razriješen dužnosti, nije postojao niti jedan propis koji bi dokazao da je članstvo u masonskoj loži nespojivo s obašanjem državnoodvjetničke dužnosti. Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek to javno priznaje, a u zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka kaže da je Jelenić znao da je članstvo u masonskoj organizaciji nespojivo s obnašanjem dužnosti”.
Dodala je da je zaprepašćujuće što je rekla da je pokrenula postupak jer Jelenić nije dokazao da nije ovog trena član masonske udruge.
“Ne treba biti velik pravnik i logičar – kako da dokažete da niste član masonske udruge – ne znate koje udruge postoje, ne možete kontaktirarti nikoga, ne možete pribaviti dokaze da niste član. Negativna činjenica se ne dokazuje. Glavna državna odvjetnica zanemarila je to da optužba treba dokazati da je netko član neke organizacije, ako je to problematično, onda se pitam kako naše državno odvjetništvo uopće obavlja svoje funkcije”.
Mislim da se radi o teškoj diskriminaciji
Hrvoj Šipek je rekla da je Draženu Jeleniću dodjeljivala poslove u kojima nije moglo doći u pitanje sukob interesa ili neprofesionalnog obavljanja poslova.
“Mislim da se radi o teškoj diskriminaciji na osnovi mišljenja da je netko član masonske udruge. U vezi s tim moj će savjet Jeleniću biti da protiv glavne državne odvjetnice pokrene postupak radi utvrđenja diksriminacije i da onda u pravom sudskom postupku raščistimo temu diskriminacije članova masonskih udruga u našem društvu”.
Na pitanje je li ona i prije određivala što on to može ili ne može, navodi da je Hrvoj Šipek priznala da je i prije etičkog povjerenstva ona odlučivala koji će spisi Jeleniću biti dodijeljeni, da ne bi bilo problema u pogledu obavljanja rada na pojedinim predmetima.
“Za mene nema dvojbe da se radi o teškoj diskriminaciji. Ona nesporno zna da je Jelenić u listopadu 2018. izašao iz udruge Veliki Orijent Hrvatske i da nije dokazao da nije član neke druge udruge. Ona zahtijeva da Jelenić dokazuje negativnu činjenicu”.
Dodaje da Zakon propisuje pravo žalbe o kojoj odlučuje Vijeće Vrhovnog suda RH, koje je sastavljeno do tri suca, “a ako ne uspijemo idemo na Ustavni sud, a potom i na ELJSP koji je svojim presudama postavio pravna načela o pravu pripadnika masonskih udruga onih koji obnašaju pojedine državne funkcije”.
