25. lipnja 1991. Hrvatska proglasila neovisnost i prekinula sve veze s Jugoslavijom

Vojko Bašić/Cropix/Ilustracija

Hrvatska i Slovenija 25. lipnja 1991. godine proglasile su neovisnost i prekinule veze s Jugoslavijom. Europska ekonomska zajednica i Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji zatražile su od hrvatskih vlasti da uvedu tromjesečni moratorij na tu odluku. Hrvatska je pristala odgoditi svoje proglašenje neovisnosti na tri mjeseca kako bi smanjila napetosti. Međutim, Domovinski rat nastavio je eskalirati, piše Direktno.

Opće međunarodno pravo koje obvezuje sve države od toga dana štiti njenu suverenost, pravo na opstanak, jednakost, komuniciranje s drugim državama, na teritorijalnu cjelovitost, poštovanje dostojanstva. Novonastala država ima pravo oružjem braniti svoju teritorijalnu cjelovitost ako je napadnuta i drugo. Naravno, toga dana tek rođena država stječe i obveze, poput poštovanja zabrane uporabe sile, mirnog rješavanja međunarodnih sporova. Zbog toga je izuzetno važno znati kada je rođendan države Hrvatske u kojoj danas živimo.

Republika Hrvatska proglašena je neovisnom, suverenom i samostalnom državom na svečanoj sjednici Sabora Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. godine. Tom prigodom donesen je temeljni konstitucijski političko-pravni akt o stvaranju neovisne države Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, konstitucijski pravni akti Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Ustavni zakon o izmjeni i dopuni Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske.

To su akti koji, uzeti zajedno, tvore povijesne, političke i pravne temelje suvremene Republike Hrvatske. Doneseni su na temelju Izvješća o rezultatima referenduma održanog 19. svibnja 1991. godine, a Ustavna odluka o suverenosti sukladno članku 140. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. godine.



Referendum o neovisnosti
Dakle, prije proglašenja neovisnosti nastupio je referendum 19. svibnja 1991. godine na kojemu su hrvatski građani odlučili o budućnosti Hrvatske, odgovarajući na dva ponuđena pitanja. Prvo pitanje, na plavom listiću, glasilo je: ”Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama?”. Drugo pitanje, na crvenom listiću, bilo je: ”Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?”.

Za pitanje na plavom listiću, o suverenosti i samostalnosti Hrvatske, glasovalo je ukupno 3.051.881 glasača ili 83.56 posto od ukupnog broja registriranih glasača. “Za” je glasovalo 2.845.521 glasača ili 93,24 posto izašlih na referendum. “Protiv” je glasovalo 126.630 glasača ili 4,15 posto glasača koji su pristupili referendumu.

Za pitanje na crvenom listiću, o ostanku Hrvatske u jedinstvenoj saveznoj državi, ukupno je glasovalo 3.051.881 glasača ili 83,56 od ukupnog broja registriranih glasača. “Za” je glasovalo 164.267 glasača ili 5,38 posto izašlih na referendum. “Protiv” je glasovalo 2.813.085 glasača ili 92,18 posto izašlih.

Proglašenje u Saboru i odgoda
Na osnovi neposredno iskazane volje hrvatskih građana na referendumu, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama, Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Europska ekonomska zajednica i Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji zatražile su od hrvatskih vlasti da uvedu tromjesečni moratorij na tu odluku. Hrvatska je pristala odgoditi svoje proglašenje neovisnosti na tri mjeseca kako bi smanjila napetosti. Međutim, Domovinski rat nastavio je eskalirati.

Dana 7. listopada 1991. godine, dan neposredno prije isteka moratorija, Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo napalo je Banske dvore, jedne od najvažnijih vladinih zgrada u Zagrebu. Moratorij je istekao 8. listopada 1991. godine i Hrvatski sabor prekinuo je sve preostale odnose s Jugoslavijom. Ta sjednica Sabora održana je u zgradi INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu zbog sigurnosnih razloga koje je potaknuo nedavni jugoslavenski zračni napad.

Dan 8. listopada neko se vrijeme slavio kao Dan neovisnosti, zbog čega je bio i državni praznik. Danas je 8. listopada Spomendan Hrvatskog sabora i stoga više nije državni praznik.

Govor prvog hrvatskog predsjednika
“Mi ne možemo više podržavati život u zajedničkoj državi, u kojoj postoji neprekidna, pritajena i javna agresija, patološka mržnja i zloća prema svemu izvornome hrvatskom. U državnoj zajednici, u kojoj smo suočeni s uzastopnim prijetnjama upotrebe sile, kako one zajedničke, tako i ilegalne u obliku buntovništva i terorizma. Proglašujući samostalnost Hrvatske, mi činimo isto ono što i svi narodi svijeta na putu postizanja svoje neovisnosti i to iz istih, prirodnih i vrhunaravnih razloga”, rekao je Franjo Tuđman u Saboru na dan proglašenja neovisnosti.

Prigodom usvajanja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Tuđman je rekao kako tim činom narod pokazuje da želi postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda”, kaže.

Izglasavanje Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti je bilo ponešto narušeno činjenicom da su se reformirani komunisti, tada pod nazivom Stranka demokratskih promjena, izjasnili protiv te odluke i provedbenog ustavnog zakona. Klub zastupnika SDP-a na čelu s pokojnim Ivicom Račanom tražio je da se istodobno s razdruživanjem pokrene postupak udruživanja s drugim jugoslavenskim republikama. Taj je prijedlog odbijen pa se saborska većina u kojoj je prevladavala Hrvatska demokratska zajednica odlučila za punu hrvatsku nezavisnost bez ikakvih uvjeta.

Promjene datuma
Dan neovisnosti ustanovljen je 2001. godine. Zakonskim izmjenama je 8. listopada, nadnevak donošenja Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ proglašen novim državnim blagdanom, Danom neovisnosti. Obilježavanje Dana državnosti premješteno je sa 30. svibnja na 25. lipnja, a 30. svibnja dodijeljen je novoustanovljenom spomendanu, Danu Hrvatskog sabora.

Postojanje spomendana Dana Sabora 30. svibnja, blagdana Dana državnosti 25. lipnja i blagdana Dana neovisnosti 8. listopada djelovalo je zbunjujuće na mnoge hrvatske građane. Stoga je zakonskim izmjenama 2019. godine Dan državnosti vraćen na 30. svibnja, 25. lipnja je postao Dan neovisnosti, ali samo u obliku spomendana kao i 8. listopada na koji se obilježava Dan Hrvatskog sabora. Zbog dva datuma koji su postali spomendani, za razliku od jednog prijašnjeg, blagdanom je proglašen Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje koji se obilježava 18. studenoga.

Komentari