Znanstvenik iz Ohija tvrdi: Na Marsu je bilo i još ima života

Znanstvenik iz Ohija tvrdi da je pronašao fotografske dokaze života na insektima i gmazovima, uslikanima na Marsu. Drugi znanstvenici su skeptični i misle da profesor ima pareidoliju pa vidi ono čega nema.

Postoji li bioraznolikost insekata, odnosno člankonožaca izvan Zemlje? Drugim riječima, ima li života i na drugim planetima, prvenstveno na Marsu? Ako je vjerovati Williamu Romoseru, profesoru emeritusu sa Sveučilišta Ohio-u to nema nikakve sumnje! Ne samo da on tvrdi kako na Marsu postoji život, on nudi i niz dokaza za tu tvrdnju.

Predao fotografije kao dokaze

‘Godina se bavim proučavanjem NASA-JPL fotografija koje su na Zemlju poslala vozila za istraživanje površine Marsa, posebno Curiosity Rover. Te su fotografije dostupne javnosti putem interneta’, kaže Romoser. Nedavno je na tu temu održao i predavanje na kojem je razotkrivao tajne uslikane na Crvenom planetu.

Gdje neupućeno oko vidi stjenovitu površinu Marsa, profesor vidi fosile insekata i člankonožaca. U onome što se vama izgleda kao nakupina piksela na fotografiji slabe rezolucije, on otkriva jasno prepoznatljive anatomske karakteristike raznih bića, gmazova i reptila.

Tvrdi da na Marsu ima života

‘Na Marsu je bilo i još ima života’, uvjeren je ovaj stručnjak za entomologiju i arbovirologiju, odnosno proučavanje virusa koje prenose artropodi.

Predstavljajući svoj zapažanja na nacionalnom sastanku američkog entomološkog društva, Romoser je na slikama površine Marsa podcrtao i zaokružio gmazove i insekte nalik pčelama, barem kako ih on vidi.

‘Očita je bioraznolikost marsovske faune. Tamošnji insekti vrlo su nalik zemaljskim i imaju krila koja mogu pokretati, kao i različito strukturirane dijelove nogu’, uvjeren je profesor.

Mnogi ne dijele njegovo mišljenje

Ne dijele svi njegovo mišljenje, za Davida Maddisona, profesora na odsjeku za integrativnu biologiju pri Državnom sveučilištu Oregon, Romoserovi dokazi mogli bi biti tipičan primjer pareidolije, psihološkom fenomenu u kojem ljudi prepoznaju stvari i oblike tamo gdje ih nema. Oblaci koji poprimaju oblik nekog predmeta ili ljudskog lica tipičan su primjer.

‘Osobno imam pareidoliju kad su u pitanju bube. Desetljećima sam radio na insektima; prikupio sam ih na tisuće s raznih strana svijeta. S godinama sam u mozak usadio obrazac prepoznavanja buba‘, rekao je Maddison za Space.com, vjerujući i da se u Romoserovom mozgu događa nešto slično.

‘Mislim da na Marsu nema insekata’, komentirao je Maddison fotografije s Marsa koje su mu pokazali kao dokazni materijal. ‘Mnogo je logičnije pretpostaviti da su mrlje najobičnije kamenje. Izvanredne tvrdnje zahtijevaju izvanredne dokaze, a ove su fotografije daleko od toga.’

Maddison nije jedini koji smatra kako isticanje sugestivnih oblika na NASA-inim fotografijama i nije najbolji način za donošenje zaključaka u potrazi za životom izvan Zemlje. Profesor Romoser zasad mudro šuti na kritike, a po tom se pitanje ne oglašava ni njegovo matično sveučilište u Ohiju, piše tportl.

Komentari