Joško Klisović: Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom je bilo potpuni promašaj

Joško Klisović kandidat SDP-a na parlamentarnim izborima gostovao je u podcastu portala Otvoreno, urednika Marijana Opačka gdje je govorio vanjskoj politici, Hrvatskom predsjedanju Europskom unijom i migrantskoj krizi, ali prije svega o nadolazećim parlamentarnim izborima.

“U anketama dobro stojimo i to je sigurno dobra vijest koja motivira i kandidate i kompletnu našu infrastrukturu na terenu. Naravno kako ovi izbori nisu uobičajeni zbog situacije s koronavirusom i ja jesam malo zabrinut zbog toga što mi ne možemo svoje poruke do kraja prenijeti građanima na način kako smo to običavali jer i u medijima, velik dio medijskih minuta dobiva Nacionalni stožer kojemu građani stvarno daju punu pažnju informacijama koje dolaze od stožera, a u stožeru su redom svi nositelji lista HDZ-a. Dakle stožer koji bi trebao voditi računa o našem zdravlju, se pretvara u izborni stožer, a onda je puno manje pažnje interesa i medijskih minuta za oporbu da svoje političke poruke u ovo predizborno vrijeme prenese građanima. Mislim da to nije jedna redovna situacija, nije jedna fer situacija, ali eto moramo i to prebroditi i ja se nadam dobrom rezultatu ovu nedjelju”, kaže Klisović

Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom bez konkretnih rezultata

O proteklom šestomjesečnom predsjedanju Hrvatske Europskom komisijom Klisović je poprilično kritičan, smatrajući kako Hrvatska nije donijela niti jednu kvalitetnu odluku iako je se je cijelo predsjedanje odvijalo u izvanrednim okolnostima, pod sjenom pandemije koronavirusa.

“Bili smo u izvanrednim okolnostima, to nitko ne spori, ali u takvim okolnostima pokazujete da vam je stalo do određenih tema, da znate što je u interesu Europske unije i Hrvatske i pokušavate otvoriti te teme, ili barem stimulirati rad na njima. Covid je sigurno to usporio i sama konstatacija vladajućih, kako organizacija videokonferencija, kao zamjena za one fizičke sastanke je veliki uspjeh, je ne mislim baš tako. Za videokonferenciju vam treba par dobrih informatičara, nešto informatičke opreme i u današnje doba to stvarno nije tako teško organizirati. Puno je teže doći do pametnih i kvalitetnih odluka koje bi bile onda i u korist hrvatskih građana”, kaže Klisović i dodaje.

“Ako usporedimo ambicije s kojima je naše predsjedništvo i vlada izašla i o kojim nas je informirala prije početka predsjedništva i ono što je ostvareno danas, onda vidimo kako je to potpuni podbačaj. Mi nismo vidjeli niti jednu hrvatsku inicijativu ili prijedlog koji je zaživio, a od kojeg Hrvatska ima interesa. Doduše vidjeli smo jedan koji nije bio na čast Hrvatskoj i koji je pomalo sramotan, a to je smanjivanje prava putnika u avioprijevozu”, rekao je Klisović.

Zapadni Balkan

Zapadni Balkan je posebno neuspjela tema smatra Klisović i razloga što niti Sjeverna Makedonija, niti Albanija nisu dobile datum otvaranja pretpristupnih pregovora, već su ostale i dalje u ‘čekani’.

“Sama priča oko Zapadnog Balkana, s kojim se vlada posebno hvali nije, dovedena do kraja, Sjeverna Makedonija i Albanija nisu dobile datum početka pregovora, one su i dalje u ‘čekani’.“

Iako su Albanija i Sjeverna Makedonija zahvalile Hrvatskoj na učinjenom, jer ova tema pristupnih pregovora za te dvije zemlje pomaknuta s mrtve točke, odnosno sada je prvi put od sastanka u Solunu, odnosno Sofiji da se otvorilo to pitanje na tako velikom skupu, Klisović smatra kako Zagrebačka deklaracija nema takvu snagu kao ona potpisana u Solunu.

“U Solunu je cijeli proces proširenja na Zapadni Balkan započeo i tako je Zapadni Balkan utvrđen kao prioritet proširenja, u Sofiji smo imali samo razgovor o sigurnosti, o migracijama i ulasku u Europu, a sada je ponovo tema proširenja stavljena na agendu. Iako šefovi država i vlada razgovaraju kada se pokreću inicijative i kada se one uspješno završavaju. U međuvremenu cijeli niz sastanaka svake godine se odražava na ministarskoj razini o Zapadnom Balkanu i proširenju. Sama Zagrebačka deklaracija je prilično slabiji tekst od onog kojeg smo imali u Solunu jer se u njoj ne spominje niti proširenje, niti članstvo predmetnih država u Europskoj uniji, niti im je sugerirano kada bi mogli započeti pregovori. Naravno kako je zahvala za bilo kakav napredak u pregovorima tih zemalja bila očekivana. Odluka da će se pretpristupni pregovori otvoriti je svakako tim zemljama dobro došla i s njihove strane to je jedan pozitivan događaj, no to je put do pola, jer nije niti na jedan način sugerirano kad bi mogli stvarno i započeti pregovori, a to je ono što ove dvije države stvarno očekuju”, kaže Klisović

Masovne migracije i EU

O stanju na granicama Europske unije i migrantskoj krizi, Klisović kaže kako je uzrok problema, nedostatak zajedničke europske procedure za masovne migracije, te ovdje također smatra kako je Hrvatska trebala toj temi posvetiti posebnu pažnju za vrijeme predsjedanja.

“Europska unije još nije razvila određene procedure za masovne migracije koje bi se primjenjivale na osobe koje žele uči i da li su oni ekonomski migranti ili ljudi koji bježe od pogibelji, rata i terora. Hrvatsko predsjedništvo nije radilo ništa na tome da ubrza donošenje zajedničke Europske politike o migracijama i azilu. Posebno u kontekstu ovih masovnih ulazaka u Europsku uniju. Komisija je dobila već zadatak, da do trećeg mjeseca izradi jedna prijedlog, odnosno paket prijedloga vezan za migracije, no to je nekako u zraku ostalo. Sada vidimo kako Njemačka stavila prioritete svog predsjedanja utvrđivanje zajedničke Europske politike o migracijama i azilu. To je važno za nas, jer mi smo na vanjskoj granici Europske unije i mi moramo donositi operativne, svakodnevne odluke što s velikim brojem ljudi koji dolaze na naše granice”, kaže Klisović i nastavlja.

“Vidjeli smo kako je Grčka u jednom trenutku suspendirala pravo azila, to je nešto što međunarodno pravo ne dozvoljava, te si je time Grčka otvorila mogućnost da u budućnosti ju netko tuži da bude presuđeno kako je prekršila međunarodno pravo. To Hrvatskoj ne treba, a da bi mogli stvarno se postaviti jasno u svakoj situaciji, puno će nam lakše biti ako imamo zajedničku europsku politiku migracija i azila. To sam ja prigovorio hrvatskom predsjedništvu, da je u interesu i Europske unije i Hrvatske da se taj posao ubrza i da su oni kao predstavništvo morali učiniti sve da ga ubrzaju, no sada to preuzima Njemačka i već najavljuje to kao prioritet svoj predsjedanja”, govori Klisović

U ovom trenutku nema nikakvih razgovora o bilo kakvoj kandidaturi

Klisović se je osvrnuo i na glasine kako je on jedan od izglednih kandidata za predsjednika SDP-a, što nije htio potvrditi jer smatra kako su sada prioritet parlamentarni izbori, a ne unutarstranački.

“Ja već sada sudjelujem u formiranju politika naše stranke i tu sam aktivno uključen u formiranju vanjske politike i nacionalne sigurnosti. Mi smo sada pred izborima, očekujemo dobar rezultat i očekujemo da SDP dobije mogućnost da sastavi vladu i u tom kontekstu bilo bi neozbiljno da bilo tko od SDP-ovih kandidata ističe nekakve kandidature za predsjednika SDP-a. Mi imamo predsjednika, on je naš predsjednički kandidat i prema tome, mislim da u ovom trenutku nema nikakvih razgovora o bilo kakvoj kandidaturi”, zaključuje Klisović.

Komentari