Što stoji iza radikalnih smanjenja cijena nafte na svjetskim tržištima? Kakve su uloge velikih sila u naftnim prijeporima? Kada će doći do stabilizacije naftnog tržišta?
Kakve će biti posljedice niskih cijena naftne za zemlje izvoznice? Zašto se lome koplja oko izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2?
U kojoj je fazi realizacija LNG terminala na Krku? Je li Hrvatska energetski sigurna zemlja?
Odgovore na ova i druga pitanja možete poslušati u 20. epizodi podcasta Geopolitički objekt, a ove teme komentira Ivan Brodić, glavni urednik portala Energypress.
“Već od početka cijele priče u Wuhanu vidjelo se da je kineska industrija značajno pala, a kako je Kina jedan od najvećih svjetskih uvoznika nafte, potražnja je značajno pala i u tom trenutku je ponuda nafte na tržištu bila prekomjerna. Paralelno s time, vodili su se pregovori oko produženja sporazuma o smanjenju proizvodnje nafte koji su propali zbog toga što su Rusija, koja predvodi neformalnu organizaciju nezavisnih prozivođača nafte, i OPEC sa Saudijskom Arabijom na čelu, željeli primarnu poziciju među naftnim proizvođačima na tržištu. Jedna i druga strana značajnije su stale proizvoditi naftu i mimo ranijeg dogovora. U tom trenutku na tržištu je bila i dodatno prekomjerna ponuda”, pojasnio je Brodić.
Kako je taj rat okončan?
“Okončan je dogovorom početkom travnja, što je među prvim primjerima sveobuhvatnog multilateralnog dogovora oko kojeg se značajno potrudio Donald Trump jer je bio pritisnut industrijom proizvođača nafte iz nekonvencionalnih izvora. Unutar cjenovnog rata cijena nafte zbog prekomjerne ponude značajnije je pala, a to ne odgovara proizvođačima nafte iz nekonvencionalnih izvora (stijene) jer je njihova tehnologija za proizvodnju skuplja od one koju proizvode bušači iz bušotine”, dodao je Brodić.
