U podcastu ‘Sekstant’ gostovao je Goran Šafarek, hrvatski biolog, fotograf, snimatelj i istraživač. Šafarek je suradnik brojnih uglednih časopisa, poput National Geographica, Playboya, Meridijana itd.
Autor je nekoliko knjiga: ‘Drava – koprivnička Podravina’, ‘Ušće Mure – Hrvatska Amazona’, ‘Rijeke Hrvatske’, ‘Vodena blaga Hrvatske’, a nedavno je objavio i knjigu ‘Divlja priroda Hrvatske’.
Ilija Aščić razgovarao je s njim o tome kako snima dokumentarne filmove o prirodnim ljepotana Hrvatske koje otkupljuju velike europske TV kuće, zašto HTV nije zainteresiran za produkciju takvih filmova, zašto je protiv gradnje hidroelektrana na Dravi, što se stvarno događa u ratu u Siriji u koju je putovao kao snimatelj i slično.
Šafarek redovito kao biolog putuje na istraživačke ekspedicije u Južnu Ameriku i Afriku, međutim većinom se bavi proučavanjem i snimanjem prirodnih ljepota Hrvatske, te promoviranjem naših poznatih i manje poznatih prirodnih blaga, kako na društvenim mrežama, tako i putem dokumentarnih filmova koje za emitiranje otkupljuju brojne strane televizijske kuće.
Slučajno ušao u svijet filma
Šafarek napominje da HTV nije želio producirati film o rijekama Hrvatske, koji je unatoč tome na kraju završio na brojnim europskim televizijama.
“Imao sam u početku sreće kad sam bio na ranijim ekspozicijama u Amazoni, Ekvadoru, na Šri Lanci, znači egzotična istraživanja i tako dalje“, kaže Šafarek.
“Potpuno sam slučajno ušao u svijet filma. Dogovarao sam jednu ekspediciju i onda su nam ljudi iz Dobro jutro Hrvatska rekli da uzmemo jednu malu kamericu, da nisu uvijek fotke, ipak je to medij pokretnih slika, a ne statičkih. I kako sam ja na tim putovanjima ostajao po 2-3 mjeseca imao sam vremena za malo istraživanja i igranja i jednostavno sam naletio na prave ljude tamo, napravili sam tri filma prirodi Amazone, Šri Lanke i čudesnih Andamana, otoka usred Indijskog oceana. I onda sam rekao, pa zašto ne bismo napravili nešto hrvatsko? U to vrijeme sam već dosta snimao. Onda sam napravio filmove o Crnoj Mlaki i Dravi. Gledao sam sve te silne dokumentarce, kao Wild Brazil, skoro da nema zemlje koja nema neki wild dokumentarac. Zašto ne bismo napravili to o Hrvatskoj?”, kaže Šafarek.
Bez budžeta i pomoći napravio film kojeg gledaju Europljani
Dodaje kako se to nije dogodilo.
“A s druge strane postoji ogroman interes, strane produkcije dolaze i snimaju filmove o Hrvatskoj. Ja sam surađivao s više ekipa, s Francuzima, s Nijemcima, s Amerikancima, s NG Wild, sad ću raditi za BBC, koji ima interes za Hrvatsku. A mi to apsolutno ne koristimo. HTV bi mogao to prodavati, zarađivati, mogao bi istovremeno promovirati Hrvatsku još više, a to su stvari koje nisu more i plaža, to je Velebit, Lonjsko polje, sve moguće lokacije na koje bi se mogla proširiti ponuda i van sezone. Ali nema interesa. Ne mogu reći zašto je to tako. I onda sam na kraju rekao ‘ma pusti HTV’, napravit ću sam jedan film o rijekama Hrvatske, koji potječe iz jednog ‘Projekta Rijeke Hrvatske’, gdje sam imao veliku bazu snimaka u zadnjih 10 godina, onda sam to posložio i tako je nastavio film koji se zove ‘Rijeke Hrvatske’, opisuje Šafarek.
Dodaje kako je bez ikakvog budžeta i pomoći sam napravio film koji su počeli gledati Europljani, jer su ga otkupile neke europske i svjetske televizije, bio objavljen u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj.
“I tek je počela distribucija. Film o Hrvatskoj s malim sredstvima je svejedno dovoljno kvalitetan da se proširi po Europi, a zamisli kako bi bilo da ima pravu proizvodnju kako to treba biti.”, kaže.
Šafarek je odlučio maksimalno iskoristiti društvene mreže za promociju prirodnih ljepota Hrvatske. Unatoč tome što surađuje s poznatim europskim TV kućama većinu Šafarekovih filmova gledatelji mogu besplatno pogledati na njegovim YouTube kanalima “Explore Croatia” i “Avanture Gorana Šafareka”.
Ako hoćeš uraditi nešto za promociju Hrvatske nemaš šanse
“Društvene mreže su se strašno razvile i promijenile su način i poslovanja i snimanja, kao što će sad i Covid sve to dosta promijeniti“, kaže Šafarek.
“Ali opet s druge strane neke stvari se i nisu puno promijenile. Slučaj vezan za film „Rijeke Hrvatske” – nakon što nas je HTV po tko zna koji put odbio da napravimo film u njihovoj produkciji, jedan iskusni čovjek nam je rekao: Probajte to s društvenim mrežama, malo drugačije, tu je i crowdfunding”, kaže.
“Mi na Facebooku imamo oko 50 tisuća pratitelja. To nisu neke velike brojke i nedovoljno je za neke velike projekte. I onda sam krenuo u taj svijet društvenih medija, influencera. Organski rast je gotovo nemoguć. Znaš ono, ne pitaj me kako sam zaradio prvih 100.000 followera na Instagramu. Na kraju shvatiš kako je to bolesna priča s tim profitabilnim svijetom mreža, influencerstva, medija i slično. Ti se ne možeš probiti u naš medijski prostor do nekih većih sponzora. Hoćeš napraviti film koji promovira Hrvatsku, znači ne moje ime, ne ime Gorana Šafareka, slao sam medijima, nijedan od tih vodećih internetskih portala nije objavio, ništa. A onda gledam Indeks, Jutarnji, svaki dana objavljuju objavu neke sponzoruše i direktno promoviraju njihove Instagram profile, a ti hoćeš uraditi nešto za promociju Hrvatske i nemaš šanse.“
Šafarek je protivnik gradnje novih hidroelektrana na Dravi, za koju smatra da bi trebalo sačuvati. Umjesto hidroelektrana vjeruje da bi se trebala koristiti nuklearna energija te manji izbori energije.
Drava je previše vrijedna da bi je uništili
“Ja živim u Koprivnici, a Drava je svega 20 km dalje. Drava je jedna od posljednjih očuvanih nizinskih rijeka u Europi. Sudjelujem na jednom velikom projektu revitalizacije, oživljavanje nekih rukavaca i slično. Kao biologu mi je to iznimno zanimljivo područje. Gradnja hidroelektrana je iznimno složena tematika. Ali neke rijeke koje su posljednje očuvane rijeke i imaju veliku biološku raznolikost i treba ih poštedjeti. Toliko toga smo uništili i negdje treba staviti točku. Ja nisam protiv gradnje hidroelektrana kao takvih, ali sam za očuvanje nekih rijeka koje zavrjeđuju da budu očuvane, recimo Drava na tom dijelu je previše vrijedna a da bismo je uništili. Rješenje je da ne pravimo elektrane tamo gdje su promjene ireverzibilne. Na Dravi bismo dobili samo 100 MW, a investicija bi bila iznimno skupa i nitko ne bi htio uložiti u to. Hidroenergetski potencijal u Hrvatskoj je uglavnom iskorišten.”
Šafarek je prije nekoliko godina snimio i dokumentarni film o ratu u Siriji koji traje već 10 godina. Šafarek smatra da je situacija u Siriji previše kompleksna, a da bi se mogla promatrati kroz pojednostavljenu paradigmu koju nam serviraju mediji i koja se svodi na ‘zlog diktatora’ i demokratsku oporbu.
“Previše je različitih utjecaja, posebno sa zapada. Zapad je podupirao pobunu protiv Assada, a rezultat toga je bilo stvaranje Islamske države”, napominje Šafarek.
