Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić živi u državnoj kući u Glini za koju je prvo plaćao sitnu najamninu, a sada ništa. U njegovoj imovinskoj kartici naveo je da je kuću dobio darovnim putem, no država mu je zapravo nikada nije darovala.
Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje navodi kako se nekretnina na adresi Runjaninova 7 u Glini nalazi u nadležnosti Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje i nije darovana niti je na bilo koji drugi način otuđena, dakle ista je u vlasništvu Republike Hrvatske, doznaje 24 sata.
Objašnjavaju da je nekretnina dodijeljena na korištenje obitelji Žinić još 1995. godine i to privremeno te je na isti način dodijeljeno preko 19.000 obiteljskih kuća u Hrvatskoj. Poslije Oluje tisuće prognanika i izbjeglica bilo je u hotelima i kampovima, pa su ih smjestili u prazne kuće od onih koji su odselili s Banovine, ali i drugih krajeva.
Ustavni sud 1998. godine ukida takav zakon pozivajući se na nepovredivost vlasništva, pa je država morala vratiti sve kuće prijašnjim vlasnicima ili ih otkupiti kako bi u njima ostali oni kojima ih je dodijelila.
Za tu kuću navode da ju državna agencija za pravni promet nekretninama otkupila od prijašnjeg vlasnika 1999. godine, a godinu kasnije sklopljen je ugovor s obitelji Žinić o najmu.
“Prema tada važećim pozitivnim pravnim propisima, APN je imao propisanu visinu najamnine od 1 do 100 kuna. Za predmetni ugovor o najmu visina je iznosila 100 kuna. Gospodin Žinić nema nepodmirenih dugovanja”, odgovorili su nam iz APN-a.
Plaćao najam APN-u
Najam od sto kuna plaćao je do 2008. godine kada je APN u suradnji s Upravom za posebna područja državne skrbi, koje je 2008. godine bilo u sastavu Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva prepustili, njima niz nekretnina.
Od 1.118 objekata koje su kupili, njima su prepustili 459 onih koja su se nalazila na područjima posebne državne skrbi, a među njima je i kuća Ive Žinića koji je tada bio ravnatelj uprave za integrirani regionalni razvoj baš u istom tom ministarstvu koje je tada dobilo na upravljanje i državnu kuću u kojoj on živi. Više nisu morali plaćati najamninu.
Riječ je o kući koja se u katastru vodi kao objekt od 107 četvornih metara, dvorište od 479 kvadrata, garaža od 34 kvadrata i nadstrešnica od 30 kvadrata. Ukupno na 650 četvornih metara zemljišta. I u katastru piše da je vlasnik Republika Hrvatska. Žinić nekretninu procijenio na 280.000 kuna u imovinskoj kartici.
Iz državnog ureda se pravdaju promijenjenim zakonom
Nadalje, iz Ureda za obnovu za i stambeno zbrinjavanje navode kako su se promijenili zakoni pa moraju napraviti reviziju dodijeljenih nekretnina. Poslali su Uredu državne uprave Sisačko-moslavačkoj županiji da provjeri ima li obitelj Žinić u novim okolnostima pravo i dalje koristiti nekretninu. Uvedeni su kriteriji po kojima Ured državne uprave mora provjeriti imaju li oni koji žive u državnim nekretninama i druge nekretnine, jesu li ih imali i prodali, sve su to uvjeti da se izgubi ona državna.
“Zahtjev smo poslali 30. listopada 2019. godine. Do danas nismo dobili odluku”, rekli su iz Ureda za stambeno zbrinjavanje.
Naime, u međuvremenu je opet promijenjen još jedan zakon. Uredi državne uprave u županijama su pripojeni lani županijama, što znači da o daljnjem korištenju kuće odluku treba donijeti Ivo Žinić kao župan.
Ivo Žinić još nije odgovorio na upite 24 sata.
