Školska godina je nedavno završila, a već je u pripremi nova. No, mnoge škole suočavaju se s nedostatkom kvalificiranih nastavnika i to prije svega matematike i fizike, ali i iz drugih predmeta, posebice iz STEM područja odnosno biologije, kemije i informatike. Problem je i u nedostatku profesora stranih jezika te strukovnih predmeta u srednjim školama.
To je dovoljan razlog da se pod hitno poduzmu odgovarajući potezi kojima će se mlade profesore takvih zanimanja vratiti u škole. Naglašeno je to i na sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora koju je inicirao prof. dr. sc. Damir Bakić, zastupnik platforme Možemo! i profesor Matematičkog odsjeka zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Jedna od “vatrogasnih mjera” koju će u tome smislu poduzeti Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) jest vratiti u škole umirovljene profesore, što bi se omogućilo izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju koje su u pripremi, piše Slobodna Dalmacija.
Na taj način ujedno bi se ispravila nepravda prema umirovljenim prosvjetarima koji trenutačno – bez obzira što Zakon o radu i Zakon o mirovinskom osiguranju omogućuju zapošljavanje umirovljenika do najviše pola radnog vremena bez obustave stečene starosne mirovine – ne mogu raditi kao predavači u svojoj struci u školama.
U školi ima dovoljno nestručnog kadra
Izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju očekuju se u prvom kvartalu sljedeće godine, što bi umirovljenim profesorima dalo šansu da se kao predavači iz svojih struka vrate u škole. Konkretne uvjete, poput duljine trajanja takvog rada, odnosno godina života do kojih bi mogli ostati u nastavi, vrste ugovora i ostalih pojedinosti iz MZO-a zasad ne otkrivaju.
“Ideja je da se rad umirovljenih učitelja i nastavnika omogući ponajprije u slučajevima kada se nitko stručan ne javi na natječaj. Dakle, ni na koji način oni ne bi oduzimali prednost mladom, stručnom kadru, ali u situaciji kada se nitko takav ne prijavi, zašto ne dati šansu umirovljenom nastavniku koji želi nastaviti raditi u struci? Svjesni smo da to neće u potpunosti riješiti problem nedostatka stručnog kadra, zbog toga radimo i na drugim mjerama za stimuliranje mladih za upis u ta zanimanja”, iz resornog ministarstva su rekli Slobodnoj Dalmaciji.
Problem je i u tome što u školama predaje nestručni kadar, a to su učitelji i nastavnici koji nemaju odgovarajuću razinu ili vrstu obrazovanja pa tako primjerice nastavu informatike predaju nastavnici tehničke kulture.
Prema podacima resornog ministarstva, u školskoj godini 2020./2021. u osnovnim i srednjim školama radilo je ukupno 1360 nestručnih nastavnika ili učitelja, što je 2,56 posto od njihova ukupna broja.
Glavni problem su predmeti iz STEM skupine, pa je tako nestručnih nastavnika matematike bilo 262 (7,42 posto), informatike 231 (oko osam posto), fizike 161 (nešto iznad deset posto!), biologije 53 (oko tri posto), kemije 41 (2,5 posto), stranih jezika 71 (1,21 posto), a u srednjim školama veliki je problem s manjkom stručnog kadra za strukovne predmete.
Stanje je najteže u Ličko senjskoj županiji gdje više od osam posto sve nastave izvodi nestručni kadar, a više je nego alarmantan podatak da nastavu fizike u toj županiji izvodi gotovo 67 posto nedovoljno stručnih nastavnika, oko 35 posto nestručnih matematičara, 31 posto kadra iz informatike te svaki četvrti iz biologije. Među prve tri županije koje prednjače s nestručnom nastavom (ukupno) su još i Karlovačka (5,37 posto) te Zadarska županija (5,34 posto), dok je najbolje stanje u Gradu Zagrebu (oko 1 posto takve nastave), Osječko-baranjskoj (1,28 posto) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (1,4 posto).
Stoga se jedva čeka da u škole dođu umirovljeni profesori, a to pozdravljaju i ravnateljske udruge, piše Slobodna Dalmacija.
