Zamrzavanje cijena najma stanova u Berlinu pretvorilo se u katastrofu na tržištu nekretnina u tom gradu

Priča je uvijek ista: kako bi pomogli jednoj glasnoj skupini ljudi, političari donose zakone kojima dugoročno naštete svima drugima. To se, po svemu sudeći, dogodilo u Berlinu prije godinu dana kada je vlada donijela zakon kojim su stanarine u većini stanova u gradu zamrznute.

Godinu dana nakon uvođenja ove politike, ekonomisti su objavili prve analize koje jasno pokazuju: mjera vlade zaista je snizila stanarine za one građane u Berlinu koji već žive u unajmljenim stanovima.

No, time je istodobno uzrokovala smanjenje broja stanova koji se iznajmljuju, odnosno pojačala je nestašicu stanova, a upravo je to i problem zbog kojeg se rast stanarina i dogodio. Vlasnici stanova u novim uvjetima jednostavno više ne žele iznajmljivati. “Berlinska kontrola stanarine pokazala se katastrofalnom”, piše analitičar Bloomberga. Mjeru su Economistovi autori nazvali ‘predvidljivom katastrofom’.

Slučaj poslan na Ustavni sud

Zbog velikog priljeva stanovnika u glavni grad Njemačke i činjenice da je ponuda broja stanova na tržištu mnogo manje rasla, stanarine u Berlinu u posljednjem desetljeću otišle su u nebo.


U takvoj situaciji, više je ljudi konkuriralo za najam istog stana te su stanodavci mogli povisivati stanarine kako su htjeli. Prema nekim analizama, u samo posljednjih deset godina one su se udvostručile. Zbog čestih prosvjeda građana koji nisu mogli pratiti rast stanarina, vlada je odlučila nešto napraviti. U veljači 2020. tako je zamrznula cijene najma za sve stanove koji su izgrađeni prije 2014. godine, što se odnosi na više od 90% stanova u gradu. Stanodavci su morali zamrznuti stanarine na razini iz lipnja 2019. godine. U drugoj fazi, u studenom 2020., stanodavci su još morali sniziti najam ako je on prelazio novodefnirane maksimume koje su odredile gradske vlasti.

Ekonomisti te maksimume nazivaju cjenovnim plafonima i smatra ih se kontroverznima jer često uzrokuju nestašice bilo koje robe na tržištu. Petogodišnje zamrzavanje stanarina propisala je lijeva gradska vlada koju čine socijaldemokrati (SPD), zeleni i Ljevica, stranka s kraja političkog spektra i nasljednica bivših vladajućih komunista iz Istočne Njemačke.

Resorni ministar Sebastian Scheel, član spomenute Ljevice, smatra program uspjehom, i to zato što su stanarine u gradu zaista pale, za 11%. SPD je predložio da se on uvede u cijeloj zemlji.

No, mjera je zapravo proizvela očekivane negativne posljedice: osnažila je nestašicu stanova čak za polovicu. Prema analizi Njemačkog ekonomskog instituta (DIW), broj oglasa za iznajmljivanje stanova pao je za čak 57%. Oni koji već žive u stanovima dobro su prošli i ne žele se iseliti.

S druge strane, stanodavci sami koriste stanove, umjesto da ih iznajmljuju, ili ih pak drže praznima i čekaju da se zakon izmijeni. Stanodavci su isto tako digli cijenu najma novih stanova (izgrađenih nakon 2014.) čija visina nije regulirana i to zato što ih je više građana primorano iznajmljivati zbog kraha tržišta starih stanova.

Porasle su stanarine i u stanovima u susjednim gradovima, poput Potsdama gdje su najmovi porasli 12%. Protiv ove gradske politike podnesena je i tužba Ustavnom sudu te stanodavci očekuju da će najviša sudska vlast u zemlji odlučiti da su im prekršena prava. U tom bi slučaju stanodavci mogli tražiti od stanara i povrat stanarine u svim mjesecima u kojima im ju je vlada zakonom smanjila.

‘Pomažite privatnicima’

“Zamrznute stanarine površno su ispunile cilj, ali imaju neke negativne efekte. Nestašica ponude u Berlinu vodi povećanim stanarinama u okolnim područjima u koje se više nije moguće jeftino preseliti”, rekla je ekonomistica Sofe Waltl koja je sudjelovala u izradi DIW-ove studije.

Ekonomisti su umjesto ove politike predložili vladi da radi na povećanju ponude broja stanova u gradu. Grad bi, kažu, trebao ukinuti one zakone i ograničenja koji otežavaju izgradnju novih stanova te bi trebao zaposliti još službenika koji bi pomagali tvrtkama koje grade stanove.

“Privatni bi investitori trebali biti promatrani kao saveznici u borbi za priuštivo stanovanje, a ne da ih se demotivira rigoroznim mjerama”, rekao je drugi koautor studije Konstantin Kholodilin, piše Večernji list.

 

 

Komentari