‘Aktualnim prijepodnevom’ i uz posebne epidemiološke mjere, Hrvatski sabor u utorak je počeo novu sjednicu.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković zastupnike je pozvao da budu odgovorni i solidarni jedni prema drugima kako bi se moglo kvalitetno raditi.
Zbog mjera zaštite od zaraze koronavirusom, zastupnici, osim u Velikoj vijećnici, sjede u još pet dvorana, a dio njih u raspravama će sudjelovati i putem video-veze i to oni koji su pozitivni na koronavirus te oni koji su u samoizolaciji.
Kako bi se mogućnost zaraze svela na najmanju mjeru, Sabor će svaka dva sata imati stanku od 10 minuta kako bi se provjetrile dvorane u kojima zastupnici sjede.
Prije prelaska na ‘Aktualno prijepodne’, u kojemu će 39 zastupnika postaviti svoja pitanja članovima Vlade, Sabor je utvrdio dnevni red na kojemu je sada gotovo 80 točaka.
U njemu, za sada, nije interpelacija Domovinskog pokreta o radu vjetroelektrane Krš-Pađene, a bit će uvrštena kad se o njoj očituje Vlada. Najavio je to predsjednik Sabora odgovarajući zastupnici Karolini Vidović–Krišto (DP) koja je zbog toga prigovorila.
Sjednica će potrajat će do sredine prosinca, odnosno do ustavnog roka za redovno zasjedanje Sabora.
Zastupnike do tada očekuje vrlo intenzivan rad, a kako bi odradili sve planirane teme u studenome će zasjedati sva četiri tjedna, tri od utorka do petka, a u tjednu sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje dva dana.
Dinamičan će biti i ovaj tjedan. Nakon ‘aktualnog prijepodneva’, Sabor će poslijepodne raspraviti premijerovo izvješće o sastancima Europskog vijeća.
Premijer Andrej Plenković u srijedu će Saboru podnijeti Vladino godišnje izvješće, a dan kasnije raspravljat će se o rebalansu državnoga proračuna.
Prijedlog državnoga proračuna za 2021., Sabor će također raspraviti u studenome, a donijeti ga 25. studenoga.
Adekvatnija zdravstvena zaštita stanovnicima Koločepa
Mato Franković (HDZ) u Saboru je zatražio od ministra zdravstva da se ambulanta na Koločepu uvrsti u mrežu HZZO-a kako bi se stanovnicima omogućila adekvatna zdravstvena skrb.
Ministar Vili Beroš mu je odgovorio da će se taj zahtjev analizirati i izrazio nadu da će se problem riješiti.
Odgovarajući na upit Daniela Spajića (DP) o cestovnim prijevoznicima, ministar prometa Oleg Butković u Saboru je rekao da razgovara sa slovenskom stranom da puste slavonske prijevoznike na male granične prijelaze u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Opovrgnuo jei tvrdnju da se ne sastaje s Udrugom hrvatskih cestovnih prijevoznika i da ne radi na rješavanja njihovih problema.
Zastupnica Dragana Jeckov (SDSS) ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darku Horvatu postavila je pitanje o nositeljima stanarskog prava te prodaji stanova u vlasništvu države te o mogućnosti otkupa.
Ministar Horvat kazao je da se cijene otkupa povoljnije od tržišnih te da ministarstvo priprema prijedlog nove odluke o prodaji stanova kako bi se ubrzala prodaja stanova u vlasništvu RH. Naveo je i da je ministarstvo temeljem odluke iz 2013. sklopio 261 ugovor.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković ponovila je da će isplate predujma za potpore u poljoprivredi početi 15. studenoga odgovarajući na pitanje zastupnice tijekom aktualnog prijepodneva u Saboru.
“Isplate predujma za 2020. počinju 15. studenoga kao i prošle godine i iznosit će više od 1,5 milijardi kuna odnosno 200 milijuna više nego prošle godine unatoč proračunskim ograničenjima u ovoj godini”, kazala je ministrica odgovarajući na upit Ružice Vukovac (DP) koja je upozorila da hrvatski poljoprivrednici još uvijek nisu dobili isplatu predujma potpora iako su jesenski radovi u polju već sada pri kraju.
Plenković: Strategija za covid-19 je adekvatna, Glasovac: Strategija ne postoji
Premijer Plenković ponovio je u utorak da je strategija u borbi protiv covida-19 “racionalna, adekvatna i proporcionalna” razvoju epidemije, dok Sabina Glasovac (SDP) ima dojam da strategije nema.
“Moj je dojam da uopće ne postoji strategija u borbi s koronavirusom. Čini se da je Vas korona kriza zatekla, niste pripremili ništa, kapaciteti su nedostatni, a sustav pred slomom”, rekla je Glasovac u saborskom ‘aktualnom prijepodnevu’, pitajući se i kako je moguće da Slovačka u jednom danu testira 2, 5 milijuna građana, dok u Hrvatskoj tisuće testova stoji neobrađeno jer nema reagensa, punktova, ljudi.
Premijer je uzvratio da svaka država bira svoju strategiju, a da naša je racionalna, adekvatna i proporcionalna dinamici razvoja epidemije.
“Svjesni smo zdravstvenih razloga i potrebe da osiguramo funkcioniranje države, društva i gospodarstva. Odluke koje donosimo na razini Vlade i Stožera su proporcionalne onome što se trenutno zbiva i takav će biti nastavak naše borbe protiv epidemije”, kazao je.
“Jedini način da to riješimo je da budemo odgovorni, da koordiniramo aktivnosti sa drugim partnerima, da pronađemo konsenzus u društvu u borbi protiv covid-19“, rekao je premijer.
Zastupniku Željku Sačiću (HS), kojeg je zanimalo kada će Srbiji biti istaknut zahtjev za nadoknadu ratne štete “koja iznosi 43 milijarde eura“, premijer je odgovorio da je ta „tema na stolu“.
“Kontinuirano je na susretima hrvatskih i srbijanskih dužnosnika stavljamo nad dnevni red i stavljat ćemo dok se to pitanje ne riješi“, istaknuo je Plenković, napominjući da je to pitanje šireg dijaloga kojeg Hrvatska ima sa Srbijom.
“Ta tema je i dalje s nama i drago mi da ste je dignuli na vidjelo“, odgovorio je Sačiću koji drži da se u tom pogledu trebalo i moglo napraviti više.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je da do konca tjedna u javno savjetovanje ide paket zakona slijedom kojih bi se trebao smanjiti broj lokalnih dužnosnika i članova predstavničkih tijela, a da bi taj paket Sabor trebao donijeti do konca godine.
Odgovorio je time Anti Kujundžiću (Most) koji je podsjetio da je iz Ministarstva uprave najavljena reforma lokalne samouprave, tj. smanjenje broja lokalnih dužnosnika, a da od Vladina zakonskog prijedloga “još nema ni traga“ iako su lokalni izbori iduće godine.
Ustvrdio je i da “u ovom trenutku“ pojedini načelnici i gradonačelnici raspisuju natječaje za pročelnička mjesta kako bi “uhljebili“ svoje zamjenike koji će najavljenom reformom ostati bez svog mjesta.
Odgovarajući HDZ-ovu Tomislavu Klariću o planovima za Istarski ipsilon i tunel Učka, ministar mora Oleg Butković pohvalio se kako Hrvatska danas u prometnu infrastrukturu ulaže više od 20 milijardi kuna.
Istarski ipsilon, ta stvar se privodi kraju, kazao je ministar.
Plenković: Mjere funkcioniraju, lockdown i policijski sat nisu opcija
Premijer Plenković istaknuo je u utorak tijekom saborskog aktualnog prijepodneva da epidemiološke mjere koje su uvedene funkcioniraju te da lockdown i uvođenje policijskog sata nisu opcija.
“Forsiranje tema lockdowna i policijskog sata u političkom smislu mogu razumjeti, ali oni nisu opcija jer nisu nužni. Ako pogledate današnje brojeve i od prošlog utorka vidjet ćete smo jedan mali postotak rasta u sedam dana što znači da mjere funkcioniraju”, kazao je Plenković odgovarajući na upit Anke Mrak Taritaš (GLAS).
Plenković je također istaknuo da su aktivnosti hrvatske Vlade i Stožera civilne zaštite zakonite i ustavne, te da se nadležna tijela učinkovito bore s epidemijom vodeći računa o gospodarstvu, financijama i općoj atmosferi u društvu.
Ponovio je da je u proljeće, u prvom poluvremenu, virus bio pobijeđen navodeći podatak kako je od 23. svibnja do 16 lipnja bilo ukupno samo 12 zaraženih, a da je oporba tada dovodila u pitanje ustavnost i zakonitost Stožera i pitala hoće li biti zaštitne opreme.
Ustavni sud je potvrdio zakonitost i ustavnost odluka Stožera, Vlada je osigurala maske na vrijeme, zadržala je radna mjesta mjerama potpore privatnom sektoru, osigurala plaće javnom i državnom sektoru, mirovine, naglasio je Plenković.
Anka Mrak Taritaš (GLAS ) kazala je da smo od 25. veljače kada je potvrđen prvi slučaj zaraze Covidom-19 imali sve moguće kombinacije raznih mjera i da su ljudi „na rubu živaca”.
“Neizvjesnost i nepostojanje jasnog plana čini ljude nervoznima i pod stresom”, rekla je Mrak Taritaš i pozvala na donošenje jasnog plana i scenarija te popis mjera na koji bi se ljudi mogli ravnati i osloniti.
Beroš: Centralizirali smo bolesnike da Covid ne bi ušao u sve zdravstvene ustanove
Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da se hrvatski zdravstveni sustav uspješno prilagođava i da u ovom trenutku mogu odgovoriti na epidemiju.
Imamo 20 tisuća bolničkih kreveta, 14.460 akutnih, a intenzivnih preko 1450 , imamo i specijalista u relativnom dovoljnom broju, infektologa više od 1190, internista 1439 , anesteziologa i 915, a pulmologa 182 i te kadrove nastojimo preraspodijeliti kako bismo odgovorili na situaciju, kazao je.
“Matematika je vrlo jasna, ako imamo 2500 novih slučajeva na dan i ako predviđamo da ćemo ih hospitalizirati deset posto, mi te krevete imamo, no pitanje je kako su raspoređeni”, rekao je Beroš dodavši da su zato centralizirali bolesnike kako Covid ne bi ušao u sve zdravstvene ustanove.
“Pripremamo se za veće brojke i dat ćemo sve od sebe da se prilagodimo i brzo transformiramo”, naglasio je Beroš odgovarajući na upit Željka Reinera (HDZ) o spremnosti bolničkog sustava za novi val epidemije.
I za respiratore Beroš je kazao da ih ima u sustavu i da se planski radi na tome da ih se povuku po potrebi.
Goran Ivanović (HDZ) pitao je ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek kako komentira navode da se novim Zakonom o elektroničkim medijima uvodi cenzura, na što je ona odgovorila kako takvo tumačenje odbacuje.
“Odbacujem takvu interpretaciju da bi bilo tko u 2020. predlagao neku odredbu koja bi se mogla shvatiti kao cenzura”, kazala je Obuljen Koržinek.
Istaknula da se novi zakon pripremao cijele prošle godine i da se njime predlaže jasna odgovornost elektroničkih publikacija, vlasnika, nakladnika odnosno urednika za ozbiljna kršenja zakona o elektroničkim medijima , a to su pitanje zaštite maloljetnika, onemogućavanje objavljivanja sadržaja koja potiču na nasilje, mržnju , terorizam, dječju pornografiju, rasizam i ksenofobiju.
“Postoji ozbiljni problem širenja takozvanog govora mržnje, a s obzirom da je većina tih komentara anonimna nije moguće utvrditi autora”, kazala je ministrica i napomenula da se prijedlog zakona odnosi na elektroničke publikacije a ne na društvene mreže.
Plenković o KB-u Dubrava: Treba razlikovati slike na internetu i stvarnu situaciju
Premijer Andrej Plenković osvrnuo se u utorak tijekom aktualnog prijepodneva na stanje u KB-u Dubrava poručivši kako vjeruje u kvalitetu, stručnost i profesionalnost te bolnice i da treba razlikovati sliku na internetu od stvarne situacije u toj bolnici.
“Vjerujem u kvalitetu, stručnost i profesionalnost svih djelatnika KB-a Dubrava i u odluke koje će omogućiti učinkovito funkcioniranje bolnice i kvalitetnu zdravstvenu skrb”, rekao je Plenković odgovarajući Mireli Ahmetović (SDP) koja je ustvrdila da u KB-u vladaju kaos, neorganiziranost i raspad sustava.
“Napravit ćemo jasnu distinkciju od perceptivnih elemenata koji kolaju društvenim mrežnim internetskim prostorom od stvarne slike situacije u toj respektivnoj zdravstvenoj ustanovi. Ministar Beroš i svi odgovorni imaju zadaću da svi koji dođu u KB Dubrava dobiju adekvatnu skrb na najvišoj mogućoj razini”, kazao je Plenković.
Ahmetović nije bila zadovoljna odgovorom ustvrdivši da se u KB-u Dubrava može vidjeti rezultat HDZ-ove vladavine .
“Dubrava nema ni poštenog agregata, za to postoji generator ovakvog stanja, a to ste vi, kao pokrovitelj ovakvog nakaradnog sustava zbog kojeg propada zdravstveni sustav sada kada je najviše potreban. Tko je za to kriv? Korupcija, gospodine Plenkoviću, ako se bude radilo na novom izdanju enciklopedije pod pojmom ‘korupcija’ kao sinonim stajat će ‘družina Andreja Plenkovića'”, rekla je Ahmetović.
Odgovarajući na pitanja zastupnika ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je kako se slaže da treba pristupiti rješavanju problema zapošljavanja pripravnika u zdravstvu.
Dostupnost zdravstvenog sustava kroničnim i onkološkim bolesnicima
Što se tiče dostupnosti zdravstvenog sustava kroničnim i onkološkim bolesnicima kaže kako je ekstremna situacija uvjetovala drugačiji način pružanja zdravstvene zaštite, no nastoji se napraviti sve moguće kako bi se adekvatna zaštita omogućila svima kojima je potrebna.
Stjepo Bartulica (DP) poručio je premijeru kako je stabilnost koju stalno ističe lažna podsjetivši na dugove države veledrogerijama.
Osvrnuo se i na Plenkovićevu izjavu u Bruxellesu da jamči kako Domovinski pokret nikad neće doći na vlast, te povukao paralelu s vladanjem Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji.
“To je nova razina nevjerojatnih teza i moram priznati da ste me razočarali”, odgovorio mu je Plenković te podsjetio na izjave njegovih kolega iz Domovinskog pokreta nakon pucnjave na Markovu trgu, koji su poručivali kako se radilo o buntu.
“Vaši su kolege pokušali pronaći neku vrstu razumijevanja za to. E vidite, to je razlika i razlog zašto mi kažemo da je prijeđena crta pa tumačimo građanima tko iza čega stoji”, kazao je.
Tomislav Tomašević (Možemo) pitao je Plenkovića zašto i dalje podržava Milana Bandića u Zagrebu i zašto je HDZ-ovim gradskim zastupnicima naložio da glasaju za “Blok Kvatrić”.
Plenković je odbacio tvrdnju da je davao ikakve naputke i instrukcije HDZ-ovim gradskim zastupnicima i uputio Tomaševića da odgovore potraži u Gradskoj skupštini jer to nisu teme kojima se bavi Vlada.
Plenković: Vanđelić je imenovan privremenim ravnateljem Fonda jer je menadžer
Damir Vanđelić imenovan je privremenim ravnateljem Fonda za obnovu Zagreba jer je menadžer, a jasno je rekao da je spreman transparentno navesti svoju imovinu, rekao je u utorak premijer Plenković SDP-ovu Siniši Hajdašu Dončiću, koji je problematizirao Vanđelićevo imenovanje.
SDP-ov zastupnik naveo je na saborskom ‘aktualnom prijepodnevu’ da je Vanđelić donedavno bio predsjednik uprave jednog osiguravajućeg društva, a sada je član njegova NO. Upitao je može li osoba koja će upravljati milijardama kuna u Fondu biti u sukobu interesa? ‘Ta ista osiguravajuća kuća vjerojatno ima neke novčane transakcije između građana i osiguranja od potresa; je li to potencijalni sukob interesa’, upitao je SDP-ov zastupnik.
Premijer Andrej Plenković odbacio je njegove sumnje. Vanđelić je izabran jer je menadžer, naglasio je premijer, podsjetivši da čelnik Fonda ne može ulaziti u ugovorni odnos između osiguravajuće kuće i građanina koji je prije potresa osigurao nekretninu.
“Ne vidim kojom bi to bravurom netko tko je na čelu Fonda, mogao ući u postojeći ugovorni odnos“, kazao je premijer na ‘aktualnom prijepodnevu’ u Saboru.
Naglasio je i kako je Vanđelić, od kada je imenovan, jasno komunicirao da je spreman transparentno prikazati svoju imovinu Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, iako po zakonu nije dužnosnik, (pa onda i nema tu obvezu).
Dokazani u sportu ‘prijavljivanje političkih oponenata’
“Spadate u skupinu SDP-ovca koji su izvrsnost dokazali za vrijeme sporta ‘prijavljivanje političkih oponenata’ Povjerenstvu; vjerujem da ćete kao ‘dobar drug’ prijaviti i predsjednika Milanovića, jer ovdje govorite o potencijalnom sukobu interesa dužnosti koja trenutno nije definirana u postojećem zakonu. Dakle, vi prijavljujete nekoga tko trenutno po zakonu nije dužnosnik i to je dobar sport“, poručio je premijer Plenković SDP-ovu Hajdašu Dončiću.
Ocijenio je kako je riječ o PR performansu SDP-ova zastupnika kako bi se diskreditiralo vrlo kvalitetnog menadžera Vanđelića.
Mostov zastupnik Marin Miletić pitao je ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu zašto provođenje ovrha u etapama nije pokušao urediti zakonom, a ne neformalnim preporukama koje nikoga ne obvezuju.
Uvjeravali ste da ste osigurali provođenje ovrha u tri vala, no na terenu imamo drugačiju priču, sve više vjerovnika i bilježnika se ne pridržava vaših preporuka, kazao je Miletić.
Ministar je odgovorio da dnevno komunicira s predsjednicom Javnobilježničke komore (JBK) vezano za postupanje bilježnika, kako je Komora dala jasnu garanciju da će se ovrhe provoditi u tri intervala, te kako ima jamstva da bilježnici to poštuju.
Malenica ističe da izmjenama Ovršnog zakona Vlada nastavlja brigu i za dužnike i za vjerovnike.
Izglasavanjem tog zakona i donošenjem pravilnika znatno će se smanjiti javnobilježnički troškovi, zaštititi određena primanja, božićnica, uskrsnica, regres… Vjerujem da ćemo kroz izglasavanje izmjena Ovršnog zakona, ali i pripremu cjelovitog rješenja kroz novi Ovršni zakon riješiti problem ovršenih građana, rekao je ministar Malenica.
Psihosocijalno osnaživanje branitelja
Potpredsjednik Vlade Tomi Medved potvrdio je da se nakon pojave pandemije Covida-19 i potresa u Zagrebu Ministarstvo hrvatskih branitelja fokusiralo na psihosocijalno osnaživanje branitelja i njihovih obitelji.
Ukupno 98 udruga iz Domovinskog rata dobilo je sredstva za 124 aktivnosti ukupno vrijedne 8, 5 milijuna kuna, u koje je uključeno preko 13 tisuća korisnika, kazao je Medved.
Ministar financija Zdravko Marić najavio je da se u prvom tromjesečju iduće godine može očekivati novi natječaj za energetsku obnovu kuća.
Pretpostavljam da će uvjeti biti isti kao i ranije, a da bi dokumentacija za one koji nisu prošli na ranijim natječajima i dalje trebala vrijediti, odgovorio je ministar Predragu Štromaru (HNS) kojeg je zanimalo i koliko će novca biti osigurano?
O kojem će se iznosu raditi, Marić nije naveo, no naglasio je kako je “namjera povećati sredstva“. Prije toga je naveo da su ove godine u lipnju objavljena dva javna poziva vrijedna 210 milijuna kuna, dok je poziv za ranjive skupine vrijedan 32 milijuna kuna.
Ivan Radić (HDZ) ne dijeli tvrdnje SDP-ova Domagoja Hajdukovića da je projekt Slavonija-Baranja-Srijem PR projekt, a nizom brojčanih, financijski pokazatelja to demantira i premijer Andrej Plenković.
Posebno mi je drago da je u fokusu izgradnja novog KBC Osijek, to će biti amblematičan projekt za razvoj zdravstvenog sustava u Osijeku i Slavoniji, kazao je premijer.
Kraj anonimnim prijavama protiv nastavnika
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs potvrdio je da su pripremljene izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji koje će dokinuti anonimne prijave protiv nastavnika.
Rekli smo da prijava prema inspekciji mora sadržavati i ime i prezime, no pojačali smo garanciju da će takva prijava prema trećim osobama biti anonimna, kazao je ministar Fuchs.
Naglasio je da su se anonimne prijave u nemalom broju slučajeva zlorabile. Zadnjih pet godina bilo je 11. 500 prijava od čega četvrtina anonimnih.
Grbin smatra da se lockdown može izbjeći samo sustavnom strategijom
Predsjednik SDP-a Prđa Grbin (SDP) ustvrdio je u utorak u Saboru da se lockdown u Hrvatskoj može izbjeći samo sustavnom strategijom, a da te strategije nema.
“Izbjeći ga ne možemo stihijom nego sustavom strategijom, modelom koji će imati kontrolne točke, prolazno vrijeme, modelom koji će predviđati razvoj situacije, provedivim operativnim programom …. Je li Vlada spreman na donošenje i implementaciju takvog programa?”, upitao je Grbin tijekom aktualnog prijepodneva.
Smatra da Hrvatska doista ne treba novi “lockdown” jer bi bio poguban , ali i da o tome treba razgovarati i razmišljati obzirom da je niz zemlja već uvelo lockdown.
“Strategije nema, ne postoji, mjere se donose ad hoc od kojih je najjača zabrana točenja alkohola iza ponoći, govori se o tsunamiju bolesnika a mi nemamo strategiju u slučaju da broj naraste”, zaključio je Grbin.
Premijer Andrej Plenković nije se složio s tezom da strategije nema. „ Vi smatrate da strategija koju smo primijenili od veljače do danas je stihijska improvizacija, no to nije tako”, kazao je.
“Nećemo upasti u mediijske i političke zamke da idemo u lockdown i policijske satove koji će ograničiti prava i nanijeti ekonomsku štetu a neće utjecati na dinamiku širenja zaraze. To ćemo izbjeći i to je cilj naše politike”, poručio je Plenković.
Na pitanje Bojana Glavaševića o napadu na Markovom trgu i najavljenoj borbi protiv govora mržnje i ekstremizma Plenković je kazao kako je tim oružani napadom na zgradu Vlade prijeđene crta.
“Zamislite da su u Francuskoj nakon dekaptacije profesora i jučer napada u Beču kazali pojedini politički akteri, da je to zbog opće političke situacije i bunta”, kazao je Plenković dodavši da je u pripremi jedan dokument koordinacije za domovinsku sigurnost s niz predloženih mjera borbe protiv radikalizacije i ekstremizma.
“Dio te mržnje, ispiranja općenormalnog poimanja stvari dolazi i iz pojedinih medijskih izvora i posljedice su snažne. Tome moramo stati na kraj svi zajedno”, naglasio je.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković poručila je tijekom aktualnog prijepodneva da Hrvatska nije ugrožena što se tiče opskrbe hranom u vrijeme epidemije, istaknuvši da opskrba dobro funkcionira i da se proizvodnja održala.
Ministar pravosuđa Ivan Malenica rekao je da u doba epidemije funkcioniraju i javna uprava i pravosuđe, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na upit Ivana Ćelića (HDZ) o borbi protiv droga istaknuo da unatoč epidemiji posao borbe protiv krijumčarenja droga nije usporen.
