Vesna Škare-Ožbolt: U Zagrebu se sada vidi sva vlaga, plijesan, trulež, a ovo je prilika da se gradu vrati izgubljeni identitet

Nova Vlada RH je među prvim Zakonima prema Saboru poslala Zakon o obnovi grada Zagreba i okolice. Prijedlog Zakona izazvao je brojne reakcije, prvenstveno jer se predugo čekalo na njega, a neki smatraju i kako takav model financiranja obnove grada nije pravedan.

Što zapravo prijedlog Zakona o obnovi Zagreba donosi i koje rezultate bi Zagreb trebao očekivati od istog, za portal Otvoreno komentira Vesna Šakre-Ožbolt.

“S obzirom kako su stvari sada već otišle predaleko, nismo imali model obnove, Zakon se nije donio odmah, uopće nije postojala vizija kako će se realizirati obnova, mislim da je u ovom trenutku Zakon jedino rješenje, drugog rješenja nema”, smatra Škare-Ožbolt i nastavlja:

“Pitanje koje se postavlja je kako će se ulagati ti novci koji se planiraju ulagati, tko će imati koristi od tih ulaganja, kako će se provoditi obnova, koji su prioriteti, kako će stanovništvo obnavljati svoje stanove, odnosno kuće?! To su sve pitanja na koja nitko do sada nije dao odgovor, jer su svi čekali Zakon. Sada govoriti kako ne treba Zakon je loše, jer što smo onda svi čekali?!”, kaže Šakre-Ožbolt.



Zakon koji omogućava sustavnu i transparentnu obnovu Zagreba je posljednja šansa za grad koji nužno mora pristupiti obnovi infrastrukture smatra Škare-Ožbolt, ali isto tako kako bi se pristupilo obnovi samih zgrada kako bi bile seizmički otporne.

“Po mom mišljenju, Zakon je potreban da se jednostavno na jedan transparentan i sustavan način napravi model obnove. Ovo je posljednja šansa za grad Zagreb da izađe iz ove letargije u kojoj se našao dugogodišnjim neulaganjem u ključne elemente, ulaganje u seizmičku otpornost i u infrastrukturu. Mi smo sada dobili dvije lekcije i to obje od prirodnih nepogoda, jedna je potres, a druga je poplava. Grad Zagreb uopće nije bio spreman niti za jedno, niti za drugo”, govori Škare-Ožbolt.

Škare-Ožbolt upozorava kako je ovo prilika da se podigne seizmička otpornost grada, jer u scenariju još snažnijeg potresa cijeli centar grada bi mogao završiti u ruševinama, a tu, kako kaže Škare-Ožbolt, struka mora imati zadnju riječ.

“Nama je sada došao potres nakon 140 godina, a ako nam dođe još koji, a svi stručnjaci kaže da je moguć i snažniji potres od ovoga koji smo doživjeli, u tom slučaju u centru Zagreba gotovo se sve zgrade urušavaju. To znači da će od Trga Bana Jelačića, preko Cvjetnog do Černomerca sve biti sravnjeno sa zemljom. Prema tome sada je prilika da se grad sustavno obnovi, da se podigne seizmička otpornost zgrada ili kompletnom obnovom ili tek učvršćivanjem statike, to je nešto o čemu zadnju riječ trebaju dati stručnjaci. Političari su zadnje osobe koje trebaju odlučivati o načinu obnove, to sada mora raditi struka, a na političarima je da osiguraju uvjete, dakle, na prvom mjestu sredstva, a onda i način raspodjele tih sredstava, te postaviti prioritete, dok sve drugo treba pustiti struci da odrađuje”, kaže Škare-Ožbolt.

Potres je, kako navodi Škare-Ožbolt ogolio centar Zagreba, odnosno izbacio na vidjelo posljedice sustavnog dugogodišnjeg neodržavanja zgrada u centru grada, te je sada prilika da se gradu povrati i izgubljeni identitet.

“Grad Zagreb se konačno treba podići na jednu drugu razinu. Ako se već ulažu novci, onda se oni trebaju ulagati pametno i na pravilan način, te se kroz to treba napraviti jedno rebrandiranje grada, jer grad je potpuno zapušten. Zagreb je izgubio svoj identitet, a ovaj potres je to stavio sada u prvi plan. Grad definitivno nije više ono što je bio nakon potresa, sada se u prvom redu vidi sva vlaga, plijesan, trulež, neuređene fasade i dvorišta”, zaključuje Vesna Škare-Ožbolt.

Komentari