Na dnevnom redu je odluka o pokretanju postupka za prestanak koncesije dane društvu Autocesta Rijeka-Zagreb i njegovo pripajanje društvu Hrvatske autoceste te izmjena odluke o osnivanju društva Autocesta Rijeka-Zagreb i dodjeli koncesije za građenje i gospodarenje autocestom Rijeka-Zagreb. Na dnevnom je redu i odluka o provedbi privremene izvanredne mjere pomoći za proizvođače tovne junadi, tovnih svinja i janjadi za klanje s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom COVID-19 te za subjekte koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara.
Također, na dnevnom je redu i odluka o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt oporavka nakon potresa i jačanja odgovora na COVID-19, kao i odluka o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za odgovor na krizu i podršku oporavku.
Uvodni govor
“Nakon raspuštanja Sabora, predsjednik je donio odluku da se izbori održavaju 5. srpnja. DIP nam je dao vremena za kampanju. Dobro je da je datum izbora krajem predsjedanja Hrvatske EU. Još imamo dosta zadaća u vezi s presjedanjem, a uskoro će krenuti i revidirana rasprava o budućem sedmogodišnjem europskom proračunu i planu oporavka koji će biti ključni elementi gospodarskoga razvoja svih članica Europske unije”, na početku je rekao predsjednik Vlade Andrej Plenković.
“Osigurat ćemo da svi naši sugrađani imaju u najkraćem mogućem roku uvjete za život”, osvrnuo se na situaciju u Zagrebu nakon potresa.
“Epidemiološka slika se izrazito poboljšala. Nove preporuke omogućuju veći broj učenika u školama pa molim sve da shvate da u ovim nepredviđenim okolnostima da iskoriste ovih nekoliko zadnjih tjedana”, dodao je.
“Mislim da je malo tko učinio toliko toga za zaštitu radnih mjesta kao što je to učinila hrvatska vlada”, istaknuo je.
Ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je epidemiološku sliku u Hrvatskoj i svijetu te naveo koliko je oboljelih i umrlih. Pri tome je istaknuo da je u Hrvatskoj situacija dobra te da se broj novooboljelih znatno smanjuje.
“Ovo je tek etapa. Znamo kako virus cirkulira pa apeliram na sve na pridržavanje mjera, to je način da sačuvamo na zdravlje. Stoga, ostanimo odgovorni”, kazao je Beroš.
Proizvođačima tovne junadi, svinja, janjadi i klaonicama 9 milijuna kuna pomoći
Vlada je u četvrtak odlučila o izvanrednoj pomoći proizvođačima tovne junadi, tovnih svinja i janjadi za klanje te subjektima koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara, za što je osigurano devet milijuna kuna.
To je jedna u nizu mjera kojom se pokušava pomoći poljoprivrednim prozvođačima, posebice u stočarskoj proizvodnji, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.
Naime, smanjenom gospodarskom aktivnošću koja je prouzročena epidemijom Covid-19 došlo je do smanjene potražnje i mogućnosti plasiranja na tržište i poljoprivredni proizvođači su dovedeni u situaciju da imaju viškove.
Također, pad potražnje je doveo je poremećaja na tržištu, što je utjecalo na cijenu mesa, a posljedično i živih grla namijenjenih za klanje. Tako se na gospodarstvima primarnih proizvođača, uzgajivača stoke nalazi određen broj grla, koja su u optimalnoj dobi i tjelesnoj težini za klanje ili su ju već prerasli, a čiji vlasnici zbog smanjene potražnje imaju problema s plasmanom na tržište, obrazlaže se u Vladinoj odluci.
“Radi se o 4.000 junadi, 6.000 svinja i 8.000 janjadi. Svakim daljnjim protekom vremena i odgađanjem klanja, takva grla gube na kvaliteti, a time, u konačnici i na cijeni”, rekao je Tušek.
Da bi se smanjila trenutačna neravnoteža ponude i potražnje, koja stvara pritisak na smanjivanje cijena, potrebno je dodijeliti novčanu potporu uzgajivačima za sva grla koja su zbog gubitka tržišta i dalje ostala u tovu na farmama, a kako bi se olakšao njihov plasman na tržište, navodi se u obrazloženju.
Davanjem novčane potpore smanjit će se gubici nastali produžetkom tova i smanjivanjem cijene na tržištu, a omogućit će se kontinuirana proizvodnja na farmama primarnih proizvođača junećeg, svinjskog i janjećeg mesa.
Novčanu pomoć za klanje grla, koja su svojom dobi ili tjelesnom težinom prešli standarde koji su inače prihvatljivi tržištu, dobit će i subjekti koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara.
Ovom mjerom smanjit će se poteškoće koje imaju poljoprivredni proizvođači do pokretanja veće potražnje, turizma i svega što se čini po pitanju pokretanja gospodarstva, istaknuo je Tušek.
Tvrtki Plinacro odobreno kreditno zaduženje za plinovod Zlobin-Omišalj
Vlada je u četvrtak dala suglasnosti tvrtki Plinacro za kreditno zaduženje kod Erste&Steiermaerkische bank (ESB) do 250 milijuna kuna, za realizaciju izgradnje magistralnog plinovoda Zlobin-Omišalj.
Rok otplate kredita je 10 godina uključujući godinu dana grace perioda (poček), otplata u 18 polugodišnjih rata, s dospijećem 31. siječnja i 31. srpnja. Redovna fiksna kamatna stopa kredita je 1,45 posto, a efektivna 1,48 posto.
Svrha zaduženja, kako je rekao ministar zaštite okoliša i energetike Tomsilav Čorić, realizacija je izgradnje magistralnog plinovoda Zlobin-Omišalj, koji je neizostavni dio sustava za skladištenje, uplinjavanje i transport rasplinutog ukapljenog plina, odnosno LNG-a, ukupnog kapaciteta 2,5 milijardi prostornih metara godišnje, a koji je jedan od ključnih energetskih projekata u Hrvatskoj.
Uprava Plinacra je 28. siječnja ove godine donijela odluku, a Nadzorni odbor 5. veljače, kojima se odobrava pokretanje postupka zaduživanja društva, a ESB je, kako je kazao Čorić, odabran zbog najpovoljnijih ponuđenih uvjeta.
Ugovor o izgradnji plinovoda potpisan je 4. prosinca 2019., a 16. prosinca 2019. je započela izgradnja plinovoda s ugovorenim rokom izgradnje najkasnije do 15. studenog ove godine, kada se očekuje početak probnog rada FSRU broda, a sve kako bi sustav započeo s komercijalnim radom od 1. siječnja 2021. godine.
Plinacro je krajem prošlog tjedna izvijestio da izgradnja otpremnog plinovoda za LNG na pravcu Omišalj-Zlobin teče planiranom dinamikom unatoč pandemiji koronavirusa koja je usporila ili u potpunosti zaustavila dobar dio gospodarskih aktivnosti.
Radovi su započeli sredinom prosinca prošle godine i odvijaju se paralelno na čitavoj trasi plinovoda – od budućeg plinskog čvora Zlobin do budućeg plinskog čvora Omišalj.
Završetak izgradnje plinovoda Omišalj-Zlobin, investicije vrijedne 430 milijuna kuna, planiran je do kraja godine kako bi u trenutku kada LNG terminal postane operativan bila osigurana i otprema plina s njega.
