Alemka Markotić: Nije upitno da će se novi soj koronavirusa pojaviti i u Hrvatskoj

Stožer/Emica Elvedji/PIXSELL

Stožer u 11 sati održava redovnu konferenciju za medije gdje će iznijeti nove informacije o koronavirusu.

U posljednja 24 sata zabilježena su 902 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 3481.

Među njima su 1603 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 151 pacijent.

Preminulo je 27 osoba.



Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 226550 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 4711 preminulo, ukupno se oporavilo 218 358 osoba od toga 478 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji su trenutno 15 622 osobe. Do danas je ukupno testirana 1 134 221 osoba, od toga 7068 u posljednja 24 sata.

Najvišu incidenciju ima Sisačko-moslavačka županija.

“Danas smo imali 902 registrirana novooboljela od 7068 testiranih”, započeo je Krunoslav Capak te usporedio to s brojkama od prošlih tjedana.

“Ako pogledamo 14-dnevne incidencije u EU, Hrvatska je na sedmom mjestu. Cijepljeno je nešto više od 54.000 osoba. Nešto manje od pola u zdravstvu”, naglasio je Capak.

Ministar Vili Beroš je rekao da je Hrvatska u pozitivnim epidemiološkim trendovima. Dodao je da su hospitalizirana 1603 bolesnika.

“To je 110 manje nego jučer, to je veliki pad. No, imamo dva bolesnika na respiratoru više od jučer, to poziva na oprez”, rekao je Beroš.

Naglasio je ponovno kako je smanjenje osobnih kontakata na najmanju mjeru je garancija zaustavljanja epidemije. Također je poručio: “Dostava cjepiva je stabilna, svi proizvođači planiraju povećanje doza”.

Alemka Markotić je rekla da je pitanje kad će novi val biti uočen u Hrvatskoj: “Novi soj korona virusa pojavio se u Sloveniji i Mađarskoj, nije upitno da će se pojaviti i u Hrvatskoj. Trebamo doista biti oprezni, jer je to jedna ozbiljna situacija. Trebamo biti oprezni, puno više ljudi može biti zaraženo, a to znači i više ljudi u bolnicama. Pratit ćemo situaciju. Sekvencionirat ćemo jedan postotak tih uzoraka. Mi smo se prijavili da imamo kapacitet koji se mogu uključiti u proces sekvenciranja. Oni koji moraju putovati u zemlje gdje ima više slučajeva, trebaju to reći svojim liječnicima”.

Markotić je naglasila: “Čini se da postojeća cjepiva pokrivaju mutacije”.

Na pitanje o popuštanju mjera Božinović je poručio: “Mi sljedećih desetak dana koliko nas dijeli od donošenja nove odluke procjenjujemo sve mjere, do tada je situacija ovakva kakva je. Što se tiče konkretnih pitanja, odgovor će idućih desetak dana biti na tragu toga da promišljamo o svemu i pratimo učinke mjera koje su donesene i koje su na snazi”. Također je rekao kako nije primio zahtjev kafića da im se dopusti kuhanje kave za van.

Capak je naglasio kako su primili 167 sumnji na nuspojave na Pfizer te šest sumnji na Modernino cjepivo: “Riječ je uglavnom o kratkotrajnoj temperaturi, glavobolji, mučnini. Primili smo i nekoliko alergijskih reakcija. To je nekoliko ozbiljnih nuspojava koje su sve završile dobro”.

Na vruću temi u nocvinarski upit o gomilanju infektivnog otpada u KB Dubrava, Beroš je rekao kako postoje kratkorajna, srednja i dugoročna rješenja.

“Jedan privredni subjekt zbrinjava dodatne doze, postoji kontejner za prešanje i to su kratkotrajna rješenja”‘, rekao je Beroš. Naglasio je da je razgovorao i o nekim dugoročnim rješenjima koja impliciraju promjene zakona, dodavši da mi nemamo ni spalionicu opasnog otpada.

“Imali smo zakonodavnu prepreku ali smo je novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti riješili. Tako zdravstvene ustanove u svom krugu mogu zbrinjavati otpad. Sada pripremamo dokumentaciju i projekte da možemo izaći na pozive za europska sredstva”, rekla je Vera Katalinić-Janković,, dodavši da je najbolja mjera zbrinjavati ga tamo gdje se on stvara.

“Radimo projekt, omogućit ćemo ustanovama našim da zbrinu otpad do razine komunalnog otpada”, kazala je.

Markotić je naglasila kako Zarazna ima višak infektivnog otpada: “Zbrinut je u posebnim hermetički zatvorenim plastičnim kontejnerima, jedan dio je zbrinut kod nas jer se nije mogao odvesti.

Na upoit idemo li u smjeru pooštravanju mjera kao Njemačka, Božinović je poručio kako mi imamo svoj vlastiti pristup koji nas je držao u skupini zemalja koji se dobro nose s virusom.

“Zbog zemljopisnog položaja, trgovine i turizma te dijaspore bili smo posebno pažljivi i pratimo trendove izvan Hrvatske. Više puta smo kazali da Hrvatska nije otok i niti jedna država se ne može tako ponašati. Mi možemo u jednoj mjeri utjecati na stanje kod nas ali trajno rješenje ove svjetske krize je u promjeni pandemijske klime a to mogu napraviti samo skupine zemalja poput EU-a. U ovoj utrci s vremenom mi želimo imati jasnu sliku, pregled svega i o mjerama koje ćemo donositi bit će proizvod brojnih razgovara i epidemiološke situcije kod nas”, rekao je.

Komentari