Počela je konferencija za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite koji je objavio nove informacije o koronavirusu u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj je zabilježeno 4520 novih slučajeva zaraze koronavirusom od 12596 testiranih, a umrlo je 69 osoba, izvijestio je u srijedu Nacionalni stožer Civilne zaštite.
Danas je ukupno aktivno 23.750 slučajeva, a na bolničkom liječenju su 2703 osobe, među kojima je 280 pacijenata na respiratoru, što je za 23 više u odnosu na jučer.
Preminulo je 69 osoba pa je ukupan broj umrlih od početka epidemije porastao na 2367.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno osoba 159.372 zaraženih novim koronavirusom.
U samoizolaciji su trenutno 57835 osobe.
Do danas je ukupno testirano 837619 osoba, od toga 12596 u posljednja 24 sata.
Aktualna situacija
Krunoslav Capak izvijestio je o aktualnoj situaciji: “Prije tjedan dana imali smo 3603 novooboljela. Tjedni prosjek nam je u zadnjih tjedan dana porastao za 3,7%. Incidencija je i dalje visoka. U sedam dana na sto tisuća iznosi 572,1 za Hrvatsku. Najvišu ima Međimurska županija 1119, pa Varaždinska 1904 i Krapinsko-zagorska 893. Najbolje stoje Dubrovačko-neretvanska, Istarska i Požeško-slavonska. Na ljestvici EU Hrvatska je na 26. mjestu po incidenciji, višu ima samo Luksemburg. Što se tiče mortaliteta, Hrvatska je na 15. mjestu u EU sa stopom od 547,8 na milijun stanovnika.
Što se tiče udjela poztivnih testova, 35,6% u zadnjih 14 dana, a 23% u cijeloj epidemiji. Od nas je lošija Bugarska i Poljska što se toga tiče, ostale zemlje imaju niži udio pozitivnih u testiranima.”
Psihološka pomoć
Ministar Vili Beroš je izvijestio: “Danas naglašavamo važnost brige o zdravstvenim djelatnicima koji su izloženi u lošem smislu s obzirom na težinu bolesti. Naglasio bih aktivnosti u dvije ustanove. U KB Dubrava zbog velikog broja bolesnika ustrojena je stalna psihološka pomoć i telepsihijatrija. U KB za psihijatrju Vrapče imamo dva programa psihološke pomoći u svrhu sprečavanja sindroma sagorijevanja. Omogućava se nekoliko razina skrbi, organiziraju se radionice i aktivni oblik intervencije gdje se ciljanim skupinama pokušava pomoći.
Ne treba izostaviti napore Hrvatske psihološke komore koja je uspostavila mrežu hitnih telefona i angažirano je preko 150 psihologa koji tu dežuraju. To ćemo nastojati institucionalizirati. S obzirom na duljinu trajanja pandemije moramo dati adekvatne psihološke odgovore.”
Plan za daljnje mjere
Odgovarajući na pitanja Capak je rekao: “Razgovarali smo o kriterijima za pojačavanje ili smanjenje mjera. To sam već objasnio. Ove mjere smatramo primjerenima, 21. 12. ćemo razmotriti situaciju i u slučaju pogoršanja ćemo razmotriti pojačavanje mjera. U svim mjerama donesenim prije desetak dana posotji mogućnost dodatnog smanjenja okupljanja i aktivnosti (gospodarskih, društvenih), razmišljamo ako će biti potrebno, te aktivnosti ćemo dodatno ograničiti. No, 21. prosinca ove mjere prestaju važiti, a ako uočimo dodatnu potrebu za postrožavanjem, radit ćemo na tome.”
Davor Božinović je govorio o detaljima novih mjera
“Vezano uz djelatnost trgovine pripremili smo odluku koja će vjerojatno tijekom dana biti potpisana, a odnosi se na posebnu organizaciju djelatnosti trgovina u razdoblju od 12. 12. do najvjerojatnije 10. siječnja. Određuju se grupacije prema neto površini trgovačkog prostora. Broj kupaca koji istovremeno mogu biti u trgovini ograničit će se za one do 10 kvadrata mogu imati samo jednog kupca. Za one od 11 do 100 kvadrata neto površine najveći dopušteni broj kupaca koji istovremeno može biti unutra određuje da za svakog kupca mora biti osigurano 10 kvadratnih metara. Prodavaonice od 101 do 200 kvadrata mogu istovremeno imati broj kupaca koji se određuje da svatko mora imati najmanje 12 kvadrata. Za prodavaonice od 201 do 2000 kvadrata mora biti osigurano najmanje 16 kvadrata, a oni s više od 2000 kvadrata određuje se da za svakog kupca moraju imati najmanje 20 kvadrata. Za trgovačke centre najveći dopušteni broj kupaca odredit će se tako da za svakog kupca bude osigurano najmanje 16 kvadrata.”
Na ulazu će trebati istaknuti maksimalan broj kupaca koji smije biti u trgovini, svi su obavezni za vrijeme većeg broja kupaca poduzeti mjere da se osigura pridržavanje epidemioloških mjera, dodao je.
“Za prodavaonice s više od 2000 kvadrata uvode se i dodatne nužne mjere koje uključuju obustavu organiziranog prijevoza za kupce, obvezu osiguranja sprečavanja uaska prevelikog broja kupaca i uvođenje redara, obveza onemogućavanja sjedenja u trgovačkim centrima, uklanjanje korištenja aparata za zabavu. Uvodi se obveza organiziranog upozoravanja kupaca na propisane mjere. Svi imaju obvezu odrediti kontakt osobu 24 dostupnu s nadležnom službom civilne zaštite”, objasnio je Božinović.
Na pitanje što s viškom ljudi koji dođe pred trgovački centar, Božinović je rekao: “Siguran sam da će predstavnici trgovina učiniti sve što mogu, uz našu pomoć. Ako se mjere ne poštuju, postoji dio koji se tiče sankcioniranja što otpočetka nastojimo izbjeći. Mislim da su mjere primjerene situaciji. Ne bi se trebale stvarati gužve, ali i građani ako vide da su redovi veliki, možda će odustati, krenuti u drugo vrijeme, drugi dućan… Ne možemo propisati sve životne situacije. Ovo je racionalna odluka, ovo je važna djelatnost koja mora ostati otvorena, a redovi kao i u prvom razdoblju se mogu stvoriti, obično su vani. Moramo učiniti sve da spriječimo da se ljudi gomilaju u zatvorenom prostoru. To je jedan od najrizičnijih faktora širenja zaraze. Partneri smo u ovome i predstavnici trgovina i trgovačkih centara i predstavnici civilne zaštite, siguran sam da ćemo zajedno učiniti sve da se poslovanje nastavi.
Tijekom dana ćemo donijeti odluku, a vrijedit će od 12. prosinca do 10. siječnja. Planiramo da trgovine budu otvorene do 10. siječnja, bez obzira na odluku o epidemiološkim mjerama, ovo je sad posebna odluka za trgovine. No, ne možemo reći hoće li doći do naglog pogoršanja ili poboljšanja. Prema sada dostupnim informacijama donijeli smo ovakvu odluku.”
Sporne odluke – klizališta i crkve
O odlukama vezanim uz otvaranje klizališta i maksimalan broj ljudi pred crkvama Capak je rekao: “Kad su donošene mjere, donijeta je generalna horizontalna odluka o okupljanju na jednom mjestu pa tu spadaju i crkve i klizališta. Maksimalan broj za okupljanje je 25 sad”, rekao je Capak i komentirao koliko ljudi smije biti pred crkvom: “Ograničenje od 25 ljudi vrijedi i zatvorene i otvorene prostore jednako. Na jednom mjestu ne smije biti više ljudi.”
Provodi se stroža kontrola kad su u pitanju tržnice i u pripremi nema novih odluka, dodao je Božinović i rekao da, kao i sve ostalo, odluke ovise o epidemiološkoj situaciji.
Brza anetigenska testiranja
“Postoji više načina upotrebe brzih antigenskih testova”, rekao je Capak i dodao: “U dijagnostici je zlatni standard PCR, a negativni na brzim testovima se trebaju provjeriti PCR-om. Koristi se na odjelima hitne pomoći gdje je nužno brzo utvrditi je li pacijent pozitivan. I treći način je screening gdje se među asimptomatskim ljudima provodi testiranje da se vidi koliko je među njima pozitivnih. Rezultati brzih testova u dijagnostičke svrhe objavljuju se posebno.
U domovima za starije to se provodi kao epidemiološka mjera. Ako se pronađu pozitivni, hitno ih se izolira kao i njihove kontakte. Rezultati će se objaviti kad se sve završi. Ista stvar je provedena u školama u Zagrebu. Prilikom boravka u Varaždinu bilo je rečeno da su njima problem velike firme gdje smatraju da imaju puno pozitivnih. Pokrenuli smo jučer sa HZJZ-om u Varaždinu projekt za testiranje velikih firmi s puno zaposlenih u toj županiji. Danas se već postavljaju tehnički uvjeti u firmi Calzedonia koja ima preko 2000 zaposlenih. Pretpostavljam da ćemo idućem razdoblju testirati oko 10 tisuća zaposlenih u velikim firmama.”
Mobilizacija zdravstvenog sustava
O ovoj je temi govorio ministar Vili Beroš. “Vjerujem da će solidarnost dovesti do adekvatnog odgovora. U pojedinim sredinama zbog raznih razloga dolazi do problema u funkcioniranju. Jučer u Čakovcu zbog ispadanja određenih liječnika na intenzivnoj, imamo manjak istih. Tad sagledamo kapacitet u susjednim županijama. U Slavonskom Brodu imamo 24 specijalista, uputit ćemo ravnatelje na ispomoć, angažirat ćemo te zdravstvene djelatnike. Možemo angažirati njegovatelje, druge stručne pripravnike”, rekao je i dodao:
“Davno je otišla jasna uputa županijama o potrebi sekundarnih i tercijarnih centara. U nekima su uspostavljeni, no svi imaju jasne planove ministarstva zdravstva. Kad je riječ o edukaciji, nisam siguran da bi brza edukacija nešto pomogla za specifično pružanje zdravstvene zaštite. Ipak velik dio zdravstvenog kadra, koji su prošli ovu infekciju, u fazi je ozdravljenja.”
O cijepljenju
“Teško je reći što očekujemo”, rekao je Capak i dodao: “Postoji još uvijek vremena i prostora da se s ljudima razgovara o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva. Broj članaka u medijima o cjepivu raste, stručlnjaci daju pozitivno mišljenje. Radit ćemo na tome, priprema se kampanja, bit će čitav niz stručnih sastanaka na tu temu koje će, nadam se, mediji prenositi i nadamo se da će taj broj porasti. Da bi cijepljenje bilo učinkovito, moramo postići oko 70% obuhvata. Imali smo velik interes za cijepljenje protiv gripe, ne vidim razlog da ne bude interesa za cijepljenje protiv covida. No, možda je potrebno još malo vremena.”
“Danas je rekordan dan što se tiče testiranja. Moja procjena je da se bez problema može i 15.000 testiranja dnevno. U Varaždinu su mi rekli da im je trećina kapaciteta PCR-a slobodno”, rekao je Capak.
O radu kazališta i kina
“Što se tiče ukupnog sektora kulture, u odluci smo ostavili kulturna zbivanja s obzirom na mali broj ljudi koji u ovo vrijeme ide na takva mjesta. Do 21. 12. ćemo dodatno razmotriti to pitanje. Ako će se nešto mijenjati, to bi se odnosilo na kina i kazališta, a ne na galerije, muzeje i knjižnice”, rekao je Božinović komentirajući slučaj u HNK Zagreb:
“Što se tiče nadzora, to bi trebalo biti lako utvrdivo jer se prodaju ulaznice.”
O radu Znanstvenog savjeta
Rad Znanstvenog savjeta komentirala je Alemka Markotić: “U svakoj zajednici može nešto zaiskriti. Svi koji želimo dobro Hrvatskoj i dalje ćemo raditi maksimalno, različita mišljenja nisu prepreka. Nema problema i ta komunikacija nije svedena samo na Savjet nego i na niz drugih znanstvenika s kojima komuniciramo.”
Capak je dodao: “Što se mene tiče, u ovih deset sjednica Savjeta otpočetka su povremeno bile polemične rasprave. To je u zadnje vrijeme zbog epidemiološke situacije pojačano, mišljenja su bila različita što je u znanosti normalno. Što je direktan uzrok rasta brojki, o tome postoje različita mišljenja, no cilj svih članova trebao bi biti dobrobit građana i dogovor oko toga kako dalje i za to, mislim, nema prepreka da se nastavi. zašto se te polemike prenose u medije, u to ne bih ulazio, ja nisam protagonist toga.”
“Kad se sagledaju prioriteti, onda mnoge dileme otpadaju. Imamo zajednički cilj, to je stručna i znanstvena analiza epidemje, i iskreno vjerujem da će većina Znanstvenog savjeta nastaviti sudjelovati. Iako nekome možemo dozvoliti pravo da zbog neslaganja ne bude dio Savjeta na vlastitio traženje”, dodao je Beroš.
