Ustavna stručnjakinja: Problem je u glavama ljudi koji na stručne studije još uvijek gledaju kao na ‘višu stručnu spremu’ te nerazumijevanju što točno čini kvalifikaciju

Twitter

Polaznici stručnih studija imaju samo jedno pitanje: Zašto ih se diskriminira u odnosu na studente sveučilišnih studija? Jer primijeni li se odluka Ustavnog suda i ne usvoje izmjene i dopune zakona do 31. prosinca ove godine nastat će pravna praznina koja će rezultirati time da približno 55 tisuća studenata ostane bez kvalifikacije, odnosno pri zapošljavanju će imati posljednju kvalifikaciju propisanu zakonom, a to je srednjoškolsko obrazovanje.

Vezano uz ovu problematiku za portal Otvoreno razgovarali smo sa predstojnicom Katedre za ustavno pravo u Rijeci Sanjom Barić.

“Na početku valja reći da su odluke Ustavnog suda RH obvezujuće, kakve god da jesu”, rekla je Barić i dodala da je ova konkretna Odluka Ustavnog suda RH od 10. ožujka 2020. o ukidanju odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru duboko je pogrešna, proturječna, suprotna načelima Europskog kvalifikacijskog okvira i europskim politikama.

Naime, Ustavni sud je tom Odlukom drugi put, povodom tužbe rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa i  četiri pravna fakulteta zauzeo stajalište da su odredbe spomenutog zakona koje izjednačavaju stručne i sveučilišne studije na preddiplomskoj razini i na diplomskoj razini zapravo u suprotnosti sa Ustavom.



“Odluka je iznimno štetna kako za studente stručnih studija, tako, posredno, i za studente sveučilišnih studija, a svakako je štetna za sustav visokog obrazovanja u RH, i to cjelokupni sustav, i javni, i privatni, a onda i za tržište rada”, rekla je Sanja Barić i dodala da je odluka donesena većinom glasova 8 prema 5.

“U izdvojenim mišljenjima sudaca i sutkinja koji su ostali u manjini toliko je precizno, taksativno i svima razumljivo navedeno što su sve problemi ove odluke i zašto je ona toliko duboko pogrešna. Da otklonimo sumnje: odluka nije pogrešna zbog faktičnih posljedica koje proizvodi, premda su one tragične, već je pravno pogrešna, suprotna prethodnim obrazloženjima Ustavnog suda RH i pokazuje potpuno nepoznavanje i nerazumijevanje sustava visokog obrazovanja u RH i u EU, stanja na terenu te impresioniranost pogrešnim stajalištima i bojaznima predlagača koji miješaju uzrok i posljedice. Ukratko, ova odluka stvara vrlo sagledivu i vrlu jasnu štetu svim akterima i sustavu u cjelini, kako su to vrlo jasno naveli suci Abramović, Kušan i Selanec, odnosno Arlović i Bagić”, tvrdi ustavna stručnjakinja i poziva sve zainteresirane da pažljivo pročitaju upravo izdvojena mišljenja kako bi razumjeli problem.

“Usuđujem se reći jer živim i radim u ovom sustavu preko 20 godina i znam o čemu je riječ; problem je u glavama ljudi koji na stručne studije još uvijek gledaju kao na ‘višu stručnu spremu’ te nerazumijevanju što točno čini kvalifikaciju (to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishod učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima). Posebno je ovo odraz bojazni gubitka financijskog kolača i statusa javnih sveučilišta koja mogu iskazivati opravdanu bojazan u odnosu na kvalitetu privatnih visokih učilišta. No, ovaj put i ovaj način ne samo da ne rješavaju potencijalne opasnosti nekvalitete, već stvaraju iznimnu, novu i potpuno nepotrebnu i neopravdanu štetu koju spominjem. O činjenici da ova odluka zapravo diskriminira studente u RH u odnosu na studente iz država članica EU, stavljajući u povoljniji položaj studente iz drugih država u odnosu na ‘domaće’ studente, ne treba ni govoriti. Doista sam šokirana ovakvom kratkovidnošću većine sudaca Ustavnog suda RH koji su stali iza ovakve odluke budući da nisu iznijeli niti jedan argument koji bi iole parirao pravno utemeljenim i istinitim argumentima koje je iznijela manjina”, rekla je profesorica Pravnog fakulteta i dodala da sada zakonodavac i Vlada RH moraju reagirati i u što kraćem roku, ali najkasnije do 31.12.2020., sanirati situaciju koja je nastupila.

Na pitanje koliko će studenata ovom odlukom biti zahvaćeno i kakve bi posljedice mogla donijeti, Barić odgovara neposredno svi studenti stručnog studija, posredno sva visoka učilišta koja izvode ove studije, i još važnije cijela država zbog, eto, još jednog primjera ‘ubijanja uvjeta za normalni život’.

“Ovime se ponovo pokazuje pravna nesigurnost, otežava mobilnost, pokazuje krutost sustava odavno napuštenu u EU, koči razvoj novih studija, suradnje s gospodarstvom. Dakle, samo još jedan korak u pravcu zamrzavanja loše slike: istine o hrvatskoj nekompetitivnosti i zatvorenosti na mnogim područjima pa tako i u sustavu visokog obrazovanja. Zatvorenosti u glavama i čuvanju pozicija. Čitala sam elaborirane argumente u prilog ovoj odluci, to je sve puno spinova i korištenja prosječne neinformiranost čitatelja. Opet se izmišljaju neprijatelji, strahuje od srozavanja kvalitete, a to sve nema nikakve veze sa stvarnom kvalifikacijom, ishodima učenja i činjenici da studenti stručnog studija imaju svoju nišu u svijetu rada, kao i u svijetu obrazovanja. Isto tako, eventualni nastavak obrazovanja na doktorskim studijima ionako je omogućen samo ako to visoko učilište izrijekom dopusti i uz razlikovne programe”, rekla je ustavna stručnjakinja i dodala da je to već sada tako.

“Sveučilišne i stručne studije možda možete plastično zamisliti kao dva paralelna nebodera. 7. kat je 7. kat, bez obzira u kojem neboderu se nalazite. Sasvim je druga stvar prelazak iz jednog u drugi neboder, ali pravila prelaska ne ovise o broju kata, već o sadržaju materijala, odnosno ishodima učenja od kojeg je neboder izgrađen i eventualnim dopunama tj. razlikovnim programima koji su propisani prilikom prelaska. Koji ishodi i koje razlike su već sada propisane”, ilustrativno je objasnila Barić.

Upitana postoji li mogućnost da se odluka ne primjeni onako kako to Ustavni sud zahtjeva kao što je to na neki način bilo zadnji put, ustavna stručnjakinja odgovara da naravno da postoji način na koji bi ‘vuk bio sit, a ovca cijela’.

“Taj način je već bio u spomenutim odredbama, koje je Ustavni sud RH potpuno pogrešno ukinuo, a sada će zakonodavac morati smisliti novi način označavanja. Možda 7.1. sv (za sveučilišne studije) i 7.1. st. (za stručne studije). Možda 7.1. i 7.2. Ne znam. Ali priča je suluda jer suština ova dva studija i do sada i od sada ostaje različita. Igramo se brojkama, a stvarne posljedice i stvarni problemi sustava visokog obrazovanja su posve različiti. I u toj našoj igri dovodimo tisuće i tisuće naših studenata, naših ljudi, u ogromnu nesigurnost i sasvim konkretnu nejednakost sa studentima drugih država članica EU. Žalosno”, zaključuje Sanja Barić za Otvoreno.

Komentari