Ne ulazeći u ekonomske razloge odluke o obustavi rada nedjeljom, koja se zasigurno neće svidjeti poduzetnicima i trgovcima, epidemiološki je i više nego opravdana. Ako promatramo i analiziramo brojke, odnosno broj izdanih računa, vidjet ćemo kako je nedjelja, uz subotu, apsolutni vladar po pitanju izdanih računa, što jednostavno znači – više ljudi u dućanima i veće gužve. Ne treba niti objašnjavati što u okolnostima pandemije COVID-19 označava veća gužva. Zbog toga, ovakvu odluku Nacionalnog stožera treba promatrati isključivo kroz epidemiološke preporuke, piše Jakov Ilić.
No ne i ako si sljedbenik socijalističke utopije koja se u moderna vremena često naziva – liberalizmom.
“Goebbels je bio pobornik slobode govora za mišljenja koja su mu se sviđala. Takav je bio i Staljin. Ako ste uistinu za slobodu govora, onda trebate biti pobornici slobode govora baš za ona mišljenja koja prezirete. U suprotnom, niste pobornici slobode govora.”
Noam Chomsky
Ovaj citat popularnog američkog političkog aktivista ponajbolje opisuje smisao liberalizma. U dosta jednostavnoj izjavi očituje se sav besmisao modernih socijalista, odnosno liberala koji pokušavaju slobodu govora svesti na jednoumlje. Jednostavno, ili si “naš” ili te etiketiramo. Populist, nazadni, klerofašist, kako god želiš.
Predvodnici socijalističkih opcija koji su barem deklarativno borci za radnička prava u posljednjih nekoliko dana demonstriraju veliku kontradiktornost u hrvatskoj javnosti. Direktno su se usprotivili neradnoj nedjelji što je za njih korak unazad, prema mračnom Srednjem vijeku.
No, niti je Srednji vijek toliko mračan kakvim ga se prikazuje, niti su oni borci za radnička prava jer bi im u tom slučaju objava o obustavi rada nedjeljom predstavljala veliku političku pobjedu nad političkim opcijama sklonijim ekonomskom liberalizmu. Ovim se samo produbljuje kriza identiteta socijalističkih stranaka u padu. Umjesto radničkih prava, u fokus su stavili borbu protiv vjernika, konzervativaca i mnogih drugih neistomišljenika. Bitka je to koju očito ne mogu dobiti, piše Jakov Ilić za retorika.hr.
