Sveučilište u Zagrebu devastiralo kulturno dobro: Radovi su provedeni bez prethodnog odobrenja Konzervatorskog odjela

Foto: Tomislav Miletić/Pixsell

Sveučilište u Zagrebu uništilo je atrij svoje 119 godina stare zgrade u Dubrovniku. Objekt iz 1901. zaštićeno je kulturno dobro, dio zaštićene povijesne cjeline Grada koja se nalazi i na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine.

Ipak, Sveučilište je nedavno odlučilo preurediti stoljetni, raskošni atrij povijesne građevine, bez odobrenja konzervatora. To je potvrdilo i Ministarstvo kulture koje je izdalo hitnu obustavu radova te vraćanje u originalno stanje, piše Telegram.

Sveučilište je već počupalo stabla, među njima i četiri divlja kestena koja su se veličanstveno nadvijala nad cijelim prostorom. Umjesto toga posadili su – stabla košćele. Odlučili su i ukloniti šljunak jer su im se praktičnije činile ploče.

Cijela priča počela je u veljači prošle godine kad je Konzervatorski odjel u Dubrovniku izdao Poslijediplomskom središtu Sveučilišta u Zagrebu posebne uvjete za uređenje unutrašnjeg dvorišta njihove dubrovačke zgrade kojom, usput, upravlja rođak supruge rektora Damira Borasa, gospodin Frano Hartman. To je normalna procedura kad se rade bilo kakvi radovi u kulturno povijesnoj cjelini grada Dubrovnika. No, Sveučilište ih se očito nije držalo.

“Opisani radovi provedeni su bez prethodnog odobrenja Konzervatorskog odjela, a suprotni su spomenutim posebnim uvjetima te je stoga investitoru izdana privremena obustava radova. U daljnjem postupku Konzervatorski odjel utvrdit će posebne uvjete za vraćanje kulturnog dobra u prethodno stanje”, rekli su Telegramu iz Ministarstva kulture.

Radovima je “upravljao” državni, tj. javni novac. Najmanje 95.000 kuna svojim je potpisom odobrio rektor Damir Boras što se vidi u dokumentu Sveučilišta iz srpnja ove godine, u kojem je eksplicitno za “Radove na uređenju atrija u PDS Dubrovnik” namijenjena ta cifra.

Cijeli tekst bio je objavljen i na dubrovniknet.hr – nakon što se ukazalo na problem novih, tanašnih i sitnih stabalca neusporedivih s prijašnjim “divovskim” stablima kestena.

Savjetnica, konzervatorica u Ministarstvu kulture tvrdi kako je riječ o užasnoj i nepopravljivoj šteti: “Šljunčana površina atrija, odnosno sipina, s razlogom je bila tamo, ona upija kišu i primjerena je za otjecanje kišnice. Pločice to sprječavaju i tamo je sada sigurno poplava kada kiši”, objašnjava Maja Nodari. Dodaje i kako pločice reflektiraju svjetlost i tako prostor čine neugodnim.

Na našu opasku da će Ministarstvo kulture naložiti vraćanje atrija u prethodno stanje, s gorčinom kaže kako bi to trebalo značiti da se u četiri kuta atrija posade stabla divljeg kestena koja će, ističe, izrasti za pedesetak godina. “Pločice su jedino što se može i mora ukloniti, sipina je i tako ispod njih jer ju nisu skidali”. Uvjerava i da Sveučilište nije tražilo odobrenje Ministarstva kulture za radove “jer im ga Ministarstvo kulture, štogod o njemu mislili, nikada ne bi izdalo”, kaže.

U objašnjenju stoji, kako tvrdi Frano Hartman, voditelj Poslijediplomskog središta, da nema izglednog spasa za divlje kestene i da je, ako žele izbjeći lomove i štetu, najbolje da ih posijeku. Saznalo se i da su stabla maknuta prije dva dana, kao i pločice, a Hartman je kratko odgovorio da “nije nadležan za radove”.

Inače, Ministarstvo može i financijski kazniti Sveučilište, na što imaju pravo prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Za radove na kulturnom dobru bez prethodnog odobrenja propisana je novčana kazna od 50.000 do 500.000 kuna pravnoj osobi te 5.000 do 20.000 kuna odgovornoj fizičkoj osobi.

Komentari