Cjepivo protiv koronavirusa moglo bi postati dostupno najranjivijim skupinama do ožujka iduće godine. Obećavajuće rezultate daje sve više cjepiva. Hoće li biti sigurna i jednako učinkovita, hoće li okončati pandemiju?
Profesor molekularne medicine sa Sveučilišta u Oxfordu Kristijan Ramadan kaže kako je znanstvena zajednica u svijetu s oduševljenjem primila vijest o Pfizerovu cjepivu.
“Imamo desetak cjepiva koja su u završnoj fazi i sva ta cjepiva će se uskoro pojaviti. Pfizer je prvi izašao s preliminarnim rezultatima. Ne trebamo se još skroz opustiti, to bi u ovom trenutku bilo najgore”, rekao je Ramadan gostujući u emisiji U mreži Prvog.
“Podaci koji dolaze iz Pfizera su preliminarni. Samo je kod 94 osobe od 43 tisuće testiranih potvrđen COVID-19, a od tih 94 samo je 8 i oboljelo od COVID-a. To pokazuje da cjepivo najvjerojatnije radi. Ne znamo od kojeg oblika bolesti nas štiti i hoće li ovo cjepivo uspjeti staviti pandemiju pod kontrolu jer ne znamo djeluje li cjepivo i na zaustavljanje prijenosa ili samo na simptome bolesti. Ali vijesti su ohrabrujuće i nadam se da će i ostala cjepiva koja su u završnoj fazi pokazati slične rezultate”, poručio je.
Imunolog Pero Lučin s Katedre za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci kaže kako ima mnogo pitanja o cjepivu i svi su nestrpljivi.
“Normalno se cjepiva razvijaju 6 do 10 godina, a mi sada pokušavamo sve završiti u manje od godinu dana. Ovo su očekivani rezultati. Imamo oko 300 pokušaja stvaranja cjepiva, od toga je njih 13-14 u kliničkoj fazi. Cjepiva se testiraju u 1, 2 i 3 fazi, 2 i 3 su testiranja na ljudima, obuhvaćaju na tisuće dobrovoljaca. Sada su druga i treća faza spojene. Rezultati daju nadu za optimizam, mislim da će se imunološki odgovor razviti bez obzira na to kako se unese antigen”, rekao je Lučin.
Kaže kako vjeruje da će protutijela doći ali pitanje je hoće li to biti onako brzo kao što mi očekujemo. “U pitanju je komplicirani proces, ali vjerujem da će cjepiva pomoći u obuzdavanju pandemije. Stvari se sad poslaguju – najprije procijepiti one koji su najosjetljiviji, zaštititi ih, a onda vidjeti kako će spriječiti širenje pandemije. Ja od cjepiva najviše očekujem kod prekidanja širenja pandemije, dakle stvoriti dovoljan broj ljudi koji će biti rezistentni na virus i koji će smanjiti proizvodnju virusa i njegovo širenje”, objasnio je.
Smatra da je sada najvažnije da se cijepljenjem velikoga broja ljudi zaustavi širenje virusa a naknadno će se razmišljati o sezonskom cijepljenju ako virus postane sezonalan.
“Ovaj virus nije tako opasan, opasan je za mali broj ljudi tako da sada treba spriječiti njegovo širenje i zaštititi najosjetljivije”, poručio je.
Zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević Zoran Barušić kaže da je situacija trenutačno dosta zahtjevna što se vidi po popunjenosti bolničkih kapaciteta.
“Trenutačno imamo 110 covid bolesnika na svim našim odjelima. Mi smo naše kapacitete posve preorijentirali za liječenje covid bolesnika. Do prije nekoliko tjedana mogli smo zbrinjavati i ne-covid bolesnike, ali više ne. I taj element dodatno pokazuje ozbiljnost situacije. Zadnja dva do tri tjedna povećan je broj pacijenata u jedinici intenzivnog liječenja a povećan je i broj smrtnih ishoda”, rekao je Barušić dodavši da je tome doprinjela činjenica da sada više boravimo u zatvorenim prostorima u kojima se virus lakše širi.
Posebno je istaknuo problem ne pridržavanja epidemioloških mjera koje su trenutačno jedino sredstvo za borbu protiv pandemije. “Slažem se s kolegama oko cjepiva, to su ohrabrujuće vijesti, ali tek treba vidjeti njegov učinak. Ja bih bio sretan ako bi primjena cjepiva barem dovela do ograničavanja širenja ove teške bolesti”, poručio je.
Ramadan kaže da bi se on, sada kada je vidio sve ove rezultate, cijepio protiv koronavirusa. “Nažalost neću moći doći u tu prvu skupinu za cijepljenje jer ne spadam u ugroženu skupinu, ali bih svim ugroženima preporučio da se cijepe i da prestanu slušati gluposti koje se pojavljuju na internetu o teškim nuspojavama, čipiranjima i ostalim glupostima”, rekao je za HRT.
Prof. Lučin se složio s njim potvrdivši da bi se i on cijepio. “Zadatak cjepiva je da izazove imunološku reakciju a to ima neke nuspojave koje mi zovemo lokalizirana upalna reakcija – malo temperature, glavobolja i bol na mjestu gdje je aplicirano cjepivo. To je normalno”, istaknuo je.
I dr. Barušić kaže da se cjepiti s cjepivom koje će prvo biti dostupno. “Cjepivo je jedno od najvećih dostignuća medicine. Treba prihvatiti određeni rizik nuspojava cjepiva jer je korist nemjerljivo veća. Svima bih preporučio da se cijepe, poručio je. Kaže da je broj hospitaliziranih trenutačno zabrinjavajuć, a ono čega se stručnjaci posebno boje je sezona gripe. Ramadan je rekao da su u Velikoj Britaniji trenutačno na snazi stroge epidemiološke mjere jer je njihov bolnički sustav jako opterećen. Situacija je vrlo ozbiljna”, rekao je.
Prof. Lučin kaže kako smo do sada jako puno naučili o virusu i bolje razumijemo kako se ponaša. “Cjepiva će pomoći našem imunološkom sustavu da se bori protiv virusa i da se smanji širenje među općom populacijom. Naše je ponašanje najvažnije, potrebno je da se svi pridržavamo epidemioloških mjera. Treba razumjeti da svi mi vodimo rat protiv tog virusa i da ga možemo pobijediti i da virus nije pametniji od nas”, poručio je.
