Tko raste, a tko pada u zadnjem tjednu kampanje? Kakve se neobične ponude za postizborne koalicije šalju? Hoće li se konture nove Vlade znati već u izbornoj noći ili slijede mukotrpni pregovori i politička trgovina? Kakva gospodarska jesen čeka novu Vladu? O tome su u emisiji Otvoreno HRT-a govorili Goran Čular i Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, dekan Visoke škole Edward Bernays Damir Jugo i Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Damir Jugo za početak je ustvrdio da, prema istraživanjima, ni HDZ niti SDP nisu u usponu ni u padu te kako vode “mrtvu trku” zato što imaju identičan broj mandata.
“Zadnjih dana se iskristaliziralo da nije važan rezultat HDZ-a i RESTART koalicije, već kakav će ostvariti rezultat opcije s kojima oni mogu koalirati”, istaknuo je Jugo.
Dodao kako su stranka Pametno i koalicija oko nje te Zeleno-lijeva koalicija oko platforme Možemo! puno više došle u fokus, no vidjet ćemo hoće li se to preliti i u mandate.
Istaknuo je kako je zanimljivo da je puno opcija blizu praga i teško je prognozirati kako će izgledati sastav Hrvatskog sabora.
Berto Šalaj rekao je kako se prema istraživanjima vidi da postoji između 15 i 20 rubnih mandata za koje se natječe nekoliko stranaka.
“Na tragu toga teško je reći kako će se odigrati nedjeljna utakmica. Trenutno se čini da SDP ima malu prednost, ali oni bez osvojena 63 ili 64 mandata teško mogu razmišljati o formiranju parlamentarne većine. Njihov koalicijski potencijal sadržava stranke oko platforme Možemo, eventualno Stranku s imenom i przimenom, Pametno i predstavnike nacionalnih manjina, no to još uvijek nosi 13-14 mandata, tako da SDP mora ostvariti na izborima bolji rezultat no što mu prognoziraju ankete”, rekao je Šalaj.
Kazao je kako je snaga svih stranaka nacionalnih manjina veća ako svi idu na jednu stranu.
“Ako se osam mandata donosi određenoj vladi, onda postoji veća politička težina nego ako se ide s jednim ili dva mandata”, naglaso je Šalaj.
Goran Čular napomenuo je da se dogovor o koaliciji neće postići u izbornoj noći.
“U našoj prošlosti, od 2000. godinem, svatko tko je dobio mandat za sastavljanje vlade sastavio je vladu. Ali uvijek postoji prvi put, sve je moguće”, rekao je Čular, podsjećajući da je predsjednik Zoran Milanović rekao da će ostaviti dovoljno vremena i prostora za sastavljanje vlade. On smatra da Ustav jasno ograničava predsjednika države, koji mora dodijeliti mandat onome tko na temelju raspodjele mandata i obavljenih konzulatacija uživa povjerenje većine zastupnika.
“To su dva kriterija na temelju kojih bi predsjednik trebao odrediti tko uživa povjerenje, a ne nikakvi potpisi. Relativni pobjednik jeste nekakvo neformalno pravilo – dakle, ako imate mogućnosti da jedna stranka može ići u pregovore i sa jednima i sa drugima, onda bi trebalo ponuditi mandat relativnom pobjedniku da on prvi pokuša prvi sastaviti vladu”, kazao je Čular, dodajući da ustavno gledano, proces formiranja vlade može potrajati i četiri mjeseca do novih izbora.
“Vršit će se pritisak, vezano uz epidemiju, da se kakva-takva vlada ipak sastavi u dogledno vrijeme”, smatra Čular.
Mladen Vedriš upozorio je da su milijarde iz Europske unije planirane za Hrvatsku ipak daleko, jer se EU prvo mora dogovoriti iz kojih će izvora ta sredstva vraćati, a potom i po kojim kriterijima će ih raspodijeljivati, piše HRT.
“Sve je manje raspoloženja da to budu neki socijalni, kompenzacijski kriteriji, a sve više zahtjeva da budu vezani uz nove europske politike – inovacije, zelena i digitalna ekonomija, budućnost koju EU sagledava gledajući svoja dva najveća konkurenta, Amerikance i Kinu”, kazao je Vedriš.
