Razorni potres koji je u utorak odnio sedam ljudskih života potpuno je razrušio ili učinio nepogodnima i opasnima za stanovanje barem tisuću stambenih jedinica na području Sisačko-moslavačke županije, ponajviše u Petrinji, Glini te okolnim selima i njihovim zaseocima.
Najveći broj onih koji su ostali bez svojih kuća i domova ne želi napustiti svoja mjesta stanovanja jer se moraju nastaviti brinuti o svojim kravama, svinjama, konjima, kozama, ovcama i peradi te radije spavaju u automobilima pokraj svojih srušenih domova nego da odu u ponuđeni smještaj u hotelima, apartmanima ili vojarnama.
Pomoć koja je u ogromnim količinama organizirano ili spontano poslana iz svih krajeva Hrvatske nažalost nije uključivala i odgovarajući broj stambenih kontejnera, kamp kućica i šatora te je velik broj stradalnika, ponajviše onih koji su ostali na svojim seoskim gospodarstvima, proveo prvu i drugu noć nakon potresa u svojim automobilima.
Prema izjavi ravnatelja Civilne zaštite Damira Truta u srijedu je na područje Gline i Petrinje stiglo 18 stambenih kontejnera, a u narednim danima treba stići još njih 80, i to iz donacija turističkih tvrtki. Prve procjene upućuju da je taj broj višestruko manji od potrebnoga i nije jasno zbog čega nisu iskorištene državne robne zalihe u kojima se među ostalim nalaze stambeni kontejneri, šatori, mobilni agregati za proizvodnju električne energije i višenamjenske auto cisterne za prijevoz pitke vode i goriva.
Hrvatska Vlada je u listopadu poslala u Sabor godišnje Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2019. godinu. Vrijednost robnih zaliha na zadnji dan prošle godine iznosila je 537.405.854,46 kuna.
Državne strateške zalihe raspolažu sa 186 šatora, 54 višenamjenske auto cisterne, 144 stambena kontejnera, te najmanje s 15 agregata za proizvodnju električne energije i 12 000 vreća za spavanje. Sve te količine trebale su biti dopremljene do Petrinje, Gline i okolnih sela i zaseoka najkasnije 24 sata nakon katastrofalnog potresa.
Ako u zalihama ne postoje stambeni kontejneri u vrijednosti od 5,4 milijuna kuna, višenamjenske cisterne u vrijednosti od 80,6 milijuna kuna, ako u njima nema barem 186 šatora, 12 000 vreća za spavanje i 15 agregata onda bi Savjet za robne zalihe i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić morali objasniti što se sa svim tim zalihama dogodilo.
Ako pak svi ti kontejneri, šatori i agregati stvarno postoje u državnim zalihama onda bi ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut morao javnosti otkriti tajnu zbog čega još uvijek nisu dopremljeni u Petrinju, Glinu okolna sela i zaseoke te kako je moguće da su prije kontejnera iz strateških robnih zaliha stigli kontejneri i kamp kućice iz turističkih tvrtki, a agregati i šatori iz Slovenije i Grčke, piše Telegram.
Ne treba zaboraviti da u Saboru postoji Savjet za robne zalihe, u kojem su Ante Sanader, Anja Šimpraga, Milan Vrkljan, Slavko Perica i Mladen Šurbek.
