Što građani misle o promjenama Zakona o radu?

Cropix

RTL u suradnji s agencijom Promocija Plus donosi istraživanje o stavovima građana o radu od kuće i drugim novostima koje se spremaju Zakonom o radu.

Podržavaju li građani promjene Zakona o radu

Istraživanje provedeno početkom rujna na 1300 ispitanika iz cijele zemlje pokazalo je da 62 posto ispitanih podržava promjene u Zakonu u radu. 22 posto njih promjene ne podržava dok se 15 posto ispitanika izjasnilo da ne znaju žele li promjene, piše RTL.

Ako pogledamo rezultate po sektorima, vidimo da među privatnicima dvije trećine (66 posto) ispitanih podržava promjene, dok je 24 posto njih protiv. Nešto više, 68 posto ispitanika iz javnog sektora također misli da zakon može biti bolji, dok tek među samozaposlenima i slobodnim djelatnostima više ljudi ne podržava promjene. Omjer je 33 posto za, 43 posto protiv. Među nezaposlenima također dvotrećinska većina (66 posto) podržava promjene.

Razlozi za i protiv promjena Zakona o radu

Izdvojili smo i tri glavna razloga za promjene u Zakonu o radu. Polovica ispitanih želi bolju zaštitu radnika (50 posto). 33 posto smatra da trenutni zakon nije u skladu s potrebama tržišta i treba ga modernizirati, a 9 posto smatra da uredbu rada od kuće treba bolje definirati.

Najviše protivnika promjene Zakona kao glavni razloge navodi mogućnost uređivanja rada od kuće uredbama, bez promjena zakona (44 posto). 24 posto njih smatra da bi se promjenama smanjila radnička prava, a 15 posto ispitanika općenito se protivi radu od kuće.

Tko to treba platiti?

Tko će to platiti? Ako se pita građane, njih 64 posto smatra da tvrtka radnicima treba platiti naknadu za korištenje vlastitih sredstava i troškove nastale radom od kuće. Četvrtina (25 posto) se tome protivi, dok 11 posto ne zna bi li tvrtka trebala podmiriti dodatne troškove.

Zanimljiv podatak je svakako da 55 posto ispitanih smatra da bi radnici pri radu od kuće trebali dobiti i naknadu za topli obrok, dok ih 36 posto smatra da ne bi trebali, a 10 posto ne zna, piše RTL.

Istraživanje je provedeno od 1. do 4. rujna 2020. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2 cijela 77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Komentari