Ova godina je bila izrazito turbulentna za cijeli svijet, pa tako i za područje zapadnog Balkana. Osim suočavanja sa koronakrizom, potresima, na jugoistoku Europe bilo je raznih tenzija i političkih prijepora. Možemo li očekivati njihov nastavak u 2021. godini ili dolaze stabilnija vremena, razgovarali smo s političkim analitičarom Denisom Avdagićem.
Od svih susjednih zemalja, čini se da u Crnoj Gori trenutno prevladava najnapetija situacija s obzirom na svakodnevne prosvjede koji traju od kad je došlo do smijene vlasti. Avdagić, pak, tvrdi, da se etničke tenzije nisu ugasile od trenutka kada je Crna Gora krenula putem neovisnosti od unije sa Srbijom, a da ih sada nova vlada predvođena prosrpskom koalicijom ponovno bilježi.
“Iako ta vlada ima vrlo tanku većinu, uspjeli su za sad donijeti izmjene i dopune zakona o vjerskim zajednicama kojima je ukinuta odredba prema kojoj im se trebala oduzeti imovina srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) za koju nije mogla dokazati vlasništvo prije 1918. godine. Mislim da ta vlada koja je pokazala želju da krene putem borbe protiv korupcije, neće dočekati kraj 2021. godine jer vjerujem da tamo slijedi ili preslagivanje političkih struktura na novo sa postojećim snagama u parlamentu ili novi izbori. Ono što je izgledno je da će se tenzije kako god to završilo, nastaviti. Crnu Goru čeka nekoliko godina u kojima će se potpuno vratiti taj diskurs odnosa Srba i Crnogoraca i bit će nekako ključ temelja rasprave u društvu sve dok bude odgovaralo kako Srbiji, tako možda i malo daljim sferama utjecaja, odnosno Moskvi i Rusiji”, rekao je Avdagić.
Što se tiče BiH, Avdagić smatra kako je izgledno da će u sljedećoj godini posve sigurno biti više međunarodnog interesa da dođe do stabilizacije.
“Postoji mogućnosti da bi se BiH mogla vrlo brzo, napokon pronaći u situaciji u kojoj neće funkcionirati na način da joj je potrebna međunarodna asistencija gotovo u svakom pitanju; od lokalnih pa do nekih ključnih nacionalnih tema. Izgleda da tamo dolazi novi visoki predstavnik međunarodne zajednice, a to može do neke mjere promijeniti politiku. Treba se nadati da će visoki predstavnik donijeti mjere, koristiti poluge vlasti koje ima do momenta dok se to sve skupa ne razriješi na nekakav ustavniji način, dok ne dođe do promijene Ustava. Nažalost, poznata je činjenica da dosadašnji visoki predstavnik usprkos prilično formalno jakom uredu i ovlastima koje ima, nije ih koristio tako da je prilično skupi promatrač u BiH. Promjena i dolazak svježe krvi, naročito u momentu kada imamo međunarodni interes da se tamo nešto napravi u kraćem vremenu, može biti dobitna kombinacija i moglo bi doći do razrješenja nekih od ključnih pitanja koji trenutačno usporavaju kretanje BiH kako u pružanju usluga prema svojim građanima, tako i na putu prema EU”, rekao je Avdagić.
Osvrnuo se i na Srbiju, za koju smatra da je ključ odnosa i za BiH i za Crnu Goru.
“Ono što je napokon postalo svima jasno je da EU mora ozbiljnije razgovarati sa rukovodstvom Srbije, prije svega govorimo o Aleksandru Vučiću koji drži apsolutno sve poluge vlasti u Srbiji. Do sada se dopustilo i popustilo u odnosu EU i Srbije, da Srbija vodi svoju neku zasebnu politiku bez harmoniziranja odnosa u pogledu vanjske politike s EU, a to je izuzetno važno ako želite ići prema punopravnom članstvu EU. Srbija je zastala na tom putu, ne otvara to poglavlje već duže vrijeme. Ono što se treba napraviti je raščistiti odnose, EU treba znati gdje stoji Srbija i ona mora reći svojim građanima kojim putem će ići. To neće proći bez posljedica, a ostaje i mogućnost da Srbija kaže da ne želi ići u članstvo EU što bi bilo pogubno prije svega za njenu ekonomiju. Ono što očekujemo u idućoj godini je raščišćavanje odnosa, ali ono će prije svega ovisiti ne samo o predsjedniku Vučiću, već o EU koja se mora postaviti ozbiljnije i reći što želi od Srbije”, zaključio je Avdagić.
