Stipo Mlinarić: Plenkovićeva prostuustavna vlada umjesto da traži odštetu od Srbije, pokušava Domovinski rat kao građanski rat

Hrvatski sabor će tjedan zaključiti glasovanjem o raspravljenim točkama, nakon čega će uzeti stanku do početka rujna, najkraću ljetnu stanku do sada. Sabor će u drugo čitanje poslati Vladin zakonski prijedlog o obnovi Zagreba i njegove okolice od potresa koji ih je pogodio 22. ožujka.

Sam zakon uređuje način i postupak obnove, uklanjanje oštećenih ili uništenih zgrada i izgradnju zamjenskih. Konstrukcijska obnova zgrada financirala bi se iz proračuna države, Grada Zagreba, županija, gradova i općina, novcem vlasnika ili suvlasnika te iz drugih izvora. Sufinanciranje konstrukcijske obnove privatnih zgrada predviđeno je u omjeru 60 posto država, 20 posto jedinice lokalne samouprave i 20 posto vlasnici ili suvlasnici.

Sabor će se očitovati o izvješćima o izvanrednom Vijeću Europske unije, održanom u Bruxellesu od 17. do 21. srpnja, te o šestomjesečnom hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije koja mu je podnio premijer.


Potvrdit će tri ugovora o zajmovima s međunarodnim financijskim institucijama, vrijedna gotovo 660 milijuna eura, namijenjena rješavaju krize uzrokovane pandemijom covida-19, obnovi nakon potresa i jačanju javnog zdravstva.

Kompletirat će i izbor svojih radnih tijela kako bi jesen i obveze koje ga očekuju dočekao spreman. Zastupnici se na jesen u klupe vraćaju prije 15. rujna, kada im službeno počinje redovita radna sezona.

IZNOŠENJE ZASTUPNIČKIH STAJALIŠTA

“Premijer je zabrinut za to kako Most prati njegov izvještaj o predsjedanju EU. S pravom je zabrinut, a na naša pitanja nismo dobili odgovore. Odlučivanje EU – jedno od ključnih pitanja je tko će imati pravo većeg odlučivanja, Komisija ili Vijeće EU? Neke zemlje su za jedno, a neke za drugo, potrebna je dodatna rasprava. A mi ne znamo po izvještaju tko je za što i kakav je stav Hrvatske. Naš je stav da to treba biti Europska Komisija. Nismo dobili dogovor ni što premijer misli o vladavini prava. Treća zabrinutost tiče se financijske konstrukcije. Piše da postoji mogućnost privremene mjere po kojoj će se tražiti povećavanje novca koje se daje u EU. Ne znamo koliko će trajati, hoće li do toga doći i što to znači za Hrvatsku?”, poručila je Marija Selak-Raspudić.

“Javnost mora znati istinu. Našu zemlju napali su srpski i crnogorski agresori. Srpska demokratska stranaka provodila je teror nad nesrpskim stanovništvom i vodila politiku etničkog čišćenja. Neki od tih članova osnovali su kasnije SDSS kojoj se kasnije pridružio Milorad Pupovac i evo, u drugom mandatu je vjerni saveznik Andreja Plenkovića. Srpskim političarima okreće se želudac na spomen Bljeska i Oluje. Ove je godine prvi puta trgovački ispregovaran dolazak potrpedsjednika Miloševića u Knin, a Tome Medveda u Grubore. Plenkovićeva prostuustavna vlada umjesto da traži odštetu od Srbije, pokušava Domovinski pokret kao građanski rat, a sve zbog 76 ruku”, rekao je Stipo Mlinarić u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, nakon čega je uslijedio pljesak u Saboru.

Zastupnica SDSS-a govorila o Oluji, a Vidović Krišto prigovorila zbog srpskog jezika: U Hrvatskom saboru službeni jezik je hrvatski

Sabor u drugo čitanje poslao zakon o obnovi Zagreba od potresa

Hrvatski sabor u petak je u drugo čitanje poslao Vladin zakonski prijedlog o obnovi Zagreba i njegove okolice od potresa koji ih je pogodio 22. ožujka.

Sve primjedbe i prijedlozi poslat će se predlagatelju kako bi ih imao u vidu kod izrade konačnog teksta zakona.

U prvom čitanju dobio je potporu 105 zastupnika, 28 je bilo suzdržanih, jedan protiv.

Konačan tekst tog zakona koji izaziva veliko zanimanje javnosti, pred zastupnicima bi se trebao naći već početkom rujna, kada se očekuje i njegovo donošenje.

U snažnom potresu koji je pogodio Zagreb i njegovu okolicu, poginula je jedna osoba, oštećeno je 25 tisuća objekata. Šteta se procjenjuje na 86 milijardi kuna i po svim procjenama obnova će trajati godinama.

Sam zakon uređuje način i postupak obnove, uklanjanja oštećenih ili uništenih zgrada, izgradnju zamjenskih. Konstrukcijska obnova zgrada financirala bi se iz proračuna države, Grada Zagreba, županija, gradova i općina, sredstvima vlasnika, odnosno suvlasnika, te sredstvima iz drugih izvora.

Sufinanciranje konstrukcijske obnove privatnih zgrada predviđeno je u omjeru 60 posto država, po 20 jedinice lokalne samouprave i vlasnici, odnosno suvlasnici.

Premijer Andrej Plenković ističe da se obnovi treba pristupiti ozbiljno i organizirano, da će se u tom poslu pažljivo kombinirati nacionalna sredstva i međunarodne izvore financiranja.

Važno je da zakonski okvir bude kvalitetan, transparentan, pravičan, provediv i da oko njega postignemo što veću suglasje, poručio je premijer.

Oporba poručuje da do drugog čitanja treba doraditi odredbe o zaštićenim najmoprimcima, hipotekama, socijalnom kriteriju itd.

Sabor prihvatio izvješća o hrvatskom predsjedanju Vijećem EU i izvanrednom sastanku

Hrvatski sabor u petak je većinom glasova prihvatio Izvješće o aktivnostima i rezultatima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU te premijerovo Izvješće o izvanrednom sastanku Europskoga vijeća održanom od 17. do 21. srpnja.

Za oba izvješća glasovalo je po 76 zastupnika, koliko ima saborska većina okupljena oko HDZ-a.

Govoreći o tom sastanku, premijer Andrej Plenković najvažnijim je ocijenio da je Hrvatska izborila velik, značajan paket financijske potpore i iz Višegodišnjeg financijskog okvira i iz plana za oporavak Europe ili Instrumenta EU sljedeće generacije.

Podnoseći Saboru Izvješće s tog izvanrednog sastanka, Plenković je naglasio da ga treba staviti u kontekst procesa koji traje nekoliko godina, pregovora koji su krenuli još u svibnju 2018. i u kontekst nastojanja članica EU da se nađe snažan odgovor na krizu i posljedice izazvane pandemijom Covida-19.

Kazao je i kako nikada dosad Vlada nije Saboru uputila izvješće koje je imalo takvu financijsku težinu i tako dalekosežno značenje za naš gospodarski razvoj, socijalnu koheziju i za napredak Hrvatske i Europske unije.

„Riječ je o bilijun i 824 milijarde eura, a od tog iznosa Hrvatskoj će na raspolaganju biti preko 22 milijarde eura to jest 165 milijardi kuna, u iduće četiri odnosno idućih sedam godina“, istaknuo je premijer.

Objasnio je kako je to dvostruko više nego je Hrvatska imala na raspolaganju u razdoblju 2014. – 2020., te predstavlja jedan od najvećih iznosa po stanovniku i intenziteta pomoći koje su države članice izborile tijekom pregovora.

„Riječ je o iznosu koji osigurava da za svaki uloženi euro dobijemo više od 4,5 eura iz proračuna Europske unije“, poručio je Plenković.

Za Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman kaže da je bilo kruna njezina europskog puta.

„To je povijesni trenutak od dana priznanja Republike Hrvatske, Domovinskog rata i ostvarivanju svih vanjskopolitičkih ciljeva”, rekao je Grlić Radman.

Prvo hrvatsko predsjedanje (od 1. siječnja do 30. lipnja 2020.) odvijalo se u vrijeme dvije nepredvidive krize, migracijskog pritiska te pandemije covida-19 kojoj se i “Hrvatska uspješno prilagodila“. Svemu treba dodati i potres koji je pogodio Zagreb. To je prvi put da je u doba predsjedanja glavni grad zemlje predsjedateljice bio pogođen potresom.

Komentari