Potpredsjednik Hrvatskoga Sabora i predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro istaknuo je tijekom pojedinačne rasprave u Saboru kako Domovinski pokret smatra da je predloženi nacrt Zakona o obnovi manjkav iz više razloga i ne jamči građanima Zagreba i poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u urbanoj povijesnog jezgri istinsku protupotresnu obnovu zgrada.
”Naime, članak 16. stavak 3. Zakona određuje da će se oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljati popravkom nekonstrukcijskih elemenata određenih programom mjera, popravkom konstrukcije odnosno pojačanjem konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom, a eventualna viša razina obnove može biti predviđena samo ako suvlasnici uplate razliku troškova obnove”, istaknuo je Miroslav Škoro.
Navedena odredba je, kaže, neprecizna i nejasna jer omogućuje nekom upravnom tijelu, a Zakon ne definira ni koje je to tijelo, da diskrecijski odlučuje o tome kojim građanima ili poduzetnicima će se omogućiti da se zgrade pojačaju kako bi bilo potresno otporne, dok će se drugima zgrade obnavljati samo običnim popravkom čime će se zgrade samo dovesti prijašnje stanje prije potresa, odnosno ostati potresno neotporne.
Miroslav Škoro o Zakonu o obnovi Zagreba
Potpredsjednik Hrvatskoga Sabora i predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro istaknuo je tijekom pojedinačne rasprave u Saboru kako Domovinski pokret smatra da je predloženi nacrt Zakona o obnovi manjkav iz više razloga i ne jamči građanima Zagreba i poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u urbanoj povijesnog jezgri istinsku protupotresnu obnovu zgrada.
Objavljuje Domovinski pokret u Srijeda, 2. rujna 2020.
”S druge strane, članak 12. određuje da će se za urbanu povijesnu jezgru Zagreba donijeti posebni program mjera obnove uz određene rokove obnove što znači da je načelno predloženi Zakon usmjeren na ideju da se povijesna jezgra obnavlja kao cjelina. Međutim, sporni članak 16. stavak 3. ustvari ne određuje nikakvu jedinstvenu razinu protupotresne obnove povijesne jezgre što je nelogično ako joj se pristupa kao cjelini”, ističe Škoro.
Najslabija točka predloženog Zakona je ustvari financiranje
Čelnik Domovinskog pokreta je dodao kako je ekonomski neisplativo, a i sa stajališta upravljanja sigurnosnim rizicima nerazumno i nelogično, da se starogradski blokovi zgrada koji su građeni tako da svaki blok sa svojim unutarnjim dvorištima čini jednu cjelinu, obnavljaju tako da se unutar istog bloka jedna zgrada tek krpa u staro stanje i ostaje protupotresno neotporna, a zgrada do nje obnavlja cjelovitom obnovom umetanjem betonskim serklaža.
”Domovinski pokret inzistira na tome da se razina obnove za zgrade u urbanoj povijesnoj cjelini Zakonom regulira jedinstveno. Na kraju, najslabija točka predloženog Zakona je ustvari financiranje. On ima svoje pozitivne gospodarske učinke, od revitalizacije privatnog građevinskog sektora s jedne stane, do povećanja prihoda državnog proračuna na poreze od usluga i proizvodnje koja će sudjelovati u obnovi s druge strane. Međutim, sam priljev financijskih sredstava i izvori financiranja uopće nisu planirani, neovisno o tome što Zakon regulira osnivanje Fonda za obnovu, niti je kvalitetno izrađena procjena financijskih učinaka ovog propisa što je zakonska obveza u pripremi svakog zakona”, rekao je Škoro.
”Da se zakonu ozbiljno pristupilo i u suradnji s Ministarstvom financije izradile odgovarajuće financijske projekcije, brojni nameti koji građani Zagreba i okolice već plaćaju u vezi s vlasništvom svojih nekretnina, od spomeničke rente i komunalne naknade, do poreza na promet nekretnina, na najam stanova ili turistički najam i drugih, a koji se naplaćuju na području pogođenom potresom, mogli su se barem djelomično prenamijeniti u destinirani prihod Fonda za obnovu i na taj način omogućiti Zagrebu i okolici da se barem djelomično samofinanciraju u obnovi”, nastavio je Škoro.
Talijanska vlada nakon potresa u L’Aquilli ispregovarala dodatne dvije milijarde eura
No, dodao je, ovdje također upućuje i ozbiljnu primjedbu načinu na koji smo pristupili strategiji financiranja iz fondova Europske unije.
”Naime, mi smo jedino uspjeli, i to s ozbiljnim zakašnjenjem i bez stvarne procjene štete na privatnoj imovini, tek aktivirati Fond solidarnosti. S druge strane, talijanska vlada je nakon potresa u L’Aquilli uspjela ispregovarati s Europskom komisijom da se sve štete od potresa u toj talijanskoj regiji, dodatno, pored Fonda solidarnosti, financiraju još iz Strukturnih fondova Europske unije u iznosu većem od dvije milijarde eura. U tom smislu Domovinski pokret smatra da je sudjelovanje hrvatske vlade na summitu o programu oporavka i novom višegodišnjem proračunu Europske unije bilo bezuspješno i može se samo žaliti za propuštenom prilikom”, zaključio je Škoro.
