Tomislav Fiket, zamjenik ravnateljice Seizmološke službe, rekao je da bi Banovinu moglo pogoditi još potresa jačine veće od 5 po Richteru.
“Ja znam da je to jako neugodno ljudima dolje. Neugodno je i svim građanima koji su taj potres osjetili jer nam je trešnje tla dosta, ali to je zasad normalan razvoj situacije”, rekao je.
Veći broj potresa na dnevnoj bazi nije neočekivan
Fiket je zatim objasnio što se događa u Seizmološkoj službi kada dođe do potresa.
Mi imamo dežurstva i na našim računalima gledamo uživo zapise seizmograma. Čim se potres dogodi, mi vidimo po zapisu da se nešto zbiva. Nakon toga naš sustav lokacija, koji je još uvijek u povojima jer nažalost nemamo dovoljno gustu mrežu, nam daje privremenu lokaciju koji mi onda ručno potvrdimo i s tim izvješćem izlazimo u javnost, objasnio je.
Osim toga, zamjenik ravnateljice Seizmološke službe ponovio je da će se tlo na području Petrinje tresti još mjesecima.
“Mi predviđamo da bi moglo biti još jačih potresa, i preko magnitude od 5. Naravno, možda se neće dogoditi pa ne možemo ni jamčiti. Bit će sigurno potresa magnitude od 4 i jačih, a potresa od 3 po Richteru će biti jako puno”, rekao je Fiket.
“Ja bih rekao da se moramo naviknuti da živimo na području na kakvom živimo, gdje se pokazalo da su potresi prisutni i da nam se mogu dogoditi. Nema smisla čekati potres jer se on ne mora dogoditi. Moramo se naučiti s tim živjeti i nastoji da su nam objekti i predmeti učvršćeni tako da nas ne ozlijede”, dodao je.
Na kraju razgovora Fiket je upitan o jučerašnjem slabijem potresu čiji je epicentar bio na zagrebačkom području.
“Mi znamo da je to bilo isto epicentralno područje kao i u ožujku. To znači da se može pretpostaviti da je to ista ta serija, da je to nastavak koji nas ne bi toliko uznemirio da se nije dogodio petrinjski potres, ali ja razumijem da su građani uznemireni”, rekao je Fiket te dodao da bi ovakva situacija mogla trajati godinu dana, možda čak i malo duže.
Najsigurnija i najopasnija područja
Kada je u pitanju Hrvatska, najveća opasnost od potresa je u Dalmatinskoj Zagori, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, riječkom priobalju te Zagrebu i okolici. Žutom su obojene regije srednje opasnosti, zelenom umjerene opasnosti, a tirkiznom i plavom najsigurnija područja, tj. Istra i krajnji istok zemlje.
