Sedak o optužbama o uroti: Opet se pokazalo da imamo svrstane medije. Tipično pitanje koje novinari postave kada odu u neku kuću stradalih je je li netko iz Vlade bio tu?

Eni Lea Hoyka

Na virtualnoj sjednici u ponedjeljak vodeći ljudi HDZ-a su, kako neslužbeno doznaje N1, bili prilično kritični prema medijima, ali i oporbi. Poručili su da se dio medija udružio s opozicijom u tvrdnjama kako je država loše reagirala u kriznoj situaciji nakon razornog potresa s ciljem da naštete HDZ-u i Vladi.

O tvrdnjama Plenkovića, Šuice, Jandrokovića i Šeksa razgovarali smo s komunikacijskim stručnjakom Kristijanom Sedakom, koji tvrdi da se opet pokazalo kako su naši mediji svrstani.

“Tipično novinarsko pitanje kada odu u neku kuću stradalih je je li bio netko ovdje iz Vlade? Osjećate li se zakinuto? Jer, eto, valjda bi svaki član Vlade trebao obići svaku kuću na Banovini ili na stradalom području. Je li Banovina ili Banija mislim da je manje bitno, to je nastavak brojanja krvnih zrnaca koje je počeo Milorad Pupovac na stradalim područjima”, rekao nam je Sedak.

“Nažalost imamo svrstane medije, to znamo još od onog referenduma o braku koju je pokrenula građanska inicijativa ‘U ime obitelji’. Medijska slika ne odgovara društvenoj slici. S druge strane, nemamo niti jedan konzervativni mainstream medij. Nije problem u svrstavanju. Trebali bi postojati mediji s obje strane političkog pola kao što je to u Americi slučaj pa da bar postoji nekakva raznolikost. Nisu sami mediji krivi, već Vlada i društvo. Problem je i taj što ne znamo tko su vlasnici medija. Najveći utjecaj na sadržaj medija imaju prije svega oglašivači, na drugom mjestu nalazi se Vlada. Nedavno su prozivani jer je Hrvatska elektroprivreda (HEP) koja ima monopol nad oglašavanjem, čestitala Božić na dvije stranice dnevnih novina i slično. Utjecaj imaju i drugi, 78% današnjeg medijskog sadržaja je proizvod odnosa s javnošću. Zatim prije novinara i prije društva, dolaze urednici i vlasnici, a mi nažalost ne znamo tko su vlasnici. To je možda zadatak Vlade da u idućem razdoblju razmisli o promjeni Zakona o medijima”, rekao je Sedak.

‘Mediji nisu takozvani pas čuvar demokracije nego su i politički subjekt’

Na pitanje nije li posao novinara da kritizira Vladu, Sedak odgovara potvrdno, no treba utvrditi je li ta kritika u interesu javnosti.

“Pitanje koje se postavlja je jesu li mediji prozor u svijet ili politički subjekt koji nameće politička pitanja? Po zadnjim istraživanjima Fakulteta političkih znanosti oni uvelike postavljaju tu agendu prema teoriji dnevnog reda. Oni sami nameću politička pitanja, oni sami propituju, ne rade toliko u interesu države. Nisu takozvani ‘pas čuvar demokracije’, odnosno ‘Watch dog’, nego su i politički subjekt. Ne treba stavljati u koš sve medije, naravno da su internet portali ti koji su možda istaknutiji u tim napadima, a opet su televizije s nacionalnom koncesijom te koje imaju veći utjecaj”, tvrdi komunikacijski stručnjak.

Upitom jesu li ovi konkretni napadi medija utemeljeni s obzirom na uvid u Vladinu reakciju na potres i prekasno djelovanje, Sedak odgovara da u kriznom komuniciranju u teoriji treba priznati greške.

“Ako je bilo grešaka, a očito ih je bilo s obzirom da su sedmi dan uspostavljali nešto, trebamo razumjeti da su i to ljudi koji nisu educirani. Nitko nije očekivao da se sustav trebao ranije pobrinuti za takve stvari, da je trebala priprema. U kriznom komuniciranju uvijek imate četiri ključne teme koje se moraju komunicirati. Prva tema se odnosi na žaljenje zbog onoga što se dogodilo, empatija prema stradalima, itd. Drugo, treba uvidjeti što se dogodilo. Treće, potrebne su kratkoročne mjere, evo mi smo počeli zbrinjavati ljude da ne noće na cesti. Na kraju slijede dugoročne mjere, odnosno potrebno je reći da će se stradala područja obnoviti u idućih godinu dana i treba odrediti točne korake. To nije bilo komunicirano od strane Vlade, a osim toga nismo imali osobu koja je to komunicirala. Mi smo na terenu imali predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, predsjednika države Zorana Milanovića, pojedine ministre i onda paralelno uz to imamo Stožer civilne zaštite kojemu je na čelu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i sad smo dobili za ovu kriznu situaciju ministra Tomu Medveda. Previše ljudi komunicira tu krizu, to je šteta. Prilika je bila da se tu profilira jedna osoba, ne u smislu da poentira na tome, nego da država, društvo i nacija dobiju jednu vjerodostojnu osobu na nacionalnoj razini s obzirom da u krizama baš žudimo za nekime. Pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić je na onom prvom potresu u Zagrebu pokazao da on nije taj”, rekao je Sedak i usporedio reakciju Vlade s poplavom u Gunji, na temelju koje je kakao kaže, radio znanstveni članak o porukama i reakciji nadležnih.

‘Nismo ništa naučili na Gunji’

“Nismo ništa naučili na Gunji, osim toga što smo ovaj put došli ranije. To je jedino i to isto nešto znači. U roku od par sati su tamo bili predsjednik Vlade i predsjednik države. Ali poruke koje su slane kako su obišli, kako je sustav funkcionirao, na koji su način digli šatore, to se ne može ni s Gunjom uspoređivati. Puno je veći broj stradalih. Naravno da nisu mogli sve obići, ali je od starta trebalo drugačije sve to posložiti. U konačnici nitko nije znao na samom početku da ima tolika potreba za ljudima kojima trebaju topli obroci, koji si ne mogu sami kuhati. Za to treba imati školovane ljude, a to nisu trebali biti ministri. Civilna zaštita je možda trebala imati takve ljude pripremljene i za komunikaciju i za upravljanje u ovakvim krizama”, smatra Sedak.

Komentirao je i to da se topli obroci koje je Vlada omogućila naplaćuju po trideset kuna.

“Ako nema drugog načina da se financira dobava donacija ili od Hrvatskog Crvenog križa, ne vidim problem u tome da se to dijelom naplaćuje, a da dijelom postoji nekakav socijalni cenzus da to financira država. Nema potrebe da država svima sve financira. Nećemo sad tim ljudima kojima su urušeni domovi plaćati apsolutno sve”, zaključio je Sedak.

Plenković, Jandroković, Šeks i Šuica optužili dio medija za urotu s oporbom protiv Vlade: To vidi i iz toga što Banovinu zovu Banijom

Komentari