Žestoke kritike izrekla je u četvrtak saborska oporba na prijedlog izmjena Zakona o koncesijama tvrdeći da se iza usklađenja sa preporukama Europske komisije krije liberalizacija sustava koncesija i razvlašćivanje Hrvatskog sabora.
Mostov zastupnik Miro Bulj smatra da se zakonskim prijedlogom razvlašćuje Hrvatski sabor i da bi ga trebalo povući iz procedure.
“Ako ovo prođe razvlašćujemo sami sebe, ako prepustimo da odluke donosi Vlada onda nas treba raspustiti”, rekao je Bulj kojem je sporno ukidanje članka prema kojem Sabor može ukinuti dugoročne koncesije koje nisu u javom interesu.
Brisanje mogućnosti Hrvatskom saboru da ukine dugotrajne koncesije sporno je i Sandri Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) a smatra i da se izmjenama dodatno liberalizira sustav koncesija.
“Ovim izmjenama još se dodatno liberalizira čitav sustav podugovaranja gdje se ne ograničava način koje to vrste aktivnosti mogu biti”, ustvrdila je.
Zašto ste izabrali način koji u potpunosti omogućava bez ograničenja sklapanje založnog prava od stranih financijskih institucija na sve vrste dobara, zašto ste krivo išli usklađivati brisanjem mogućnost da Hrvatski sabor ukine ugovor o koncesiji u trenutku kada smatra da je kontra javnog interesa, upitala je Benčić.
Branko Bačić (Klub HDZ-a) odbacio je tezu oporbe da se zakonom razvlašćuje Sabor.
“Ništa što se tiče nadležnosti Hrvatskog sabora i mogućnošću da on intervenira kada ocijeni da je ugrožen javni interes, nije ovim zakonom smanjeno”, istaknuo je.
Davor Dretar u ime Kluba Domovinskog pokreta kazao je da neće podržati izmjene zakona, koji, ustvrdio je, “godinama služi kao laboratorijska podloga za uzgoj smrtonosnog virusa korupcije”.
Miroslavu Škori čini se da iza svega stoji želja da građani EU mogu jednostavnije dolaziti u posjed šuma, voda i zemlje u Hrvatskoj. DP traži da se zakon raspravi u dva čitanja ili povuče iz procedure.
Prigovore na zakon imao je i Darko Klasić (HSLS), rekavši da Sabor u naporu da harmonizira nacionalni pravni sustava s direktivama EU-a “ne treba podržati elemente kolonijalnog pravnog sustava u izmjenama Zakona o koncesiji”.
Klasić smatra da dugotrajne koncesije ugrožavaju tržišno natjecanje, da ih treba uskladiti s urbanističkim planovima, a protivi se i brisanju članka kojim Sabor može prekinuti koncesije koje nisu u javnom interesu .
Boris Lalovac (Klub SDP-a) upozorio je na kontinuirani pad prihoda od koncesija koji čine tek 0,3 posto proračuna. To je 2018. bilo 1,3 milijarde kuna , u 2019. je pao na milijardu kuna kada smo imali najveći gospodarski rast, a sada smo pali na 570 miliona kuna u 8 mjeseci, kazao je.
“To je fokus koji trebamo imati, kakvu korist u konačnici ima javna zajednica, društvo, svi mi od tih koncesija”, ocijenio je Lalovac.
