VIDEO Plenković u Saboru: Ovo je prvi proračun u drugom mandatu ove Vlade, a možemo reći da pruža Hrvatskoj oporavak

Sanjin Strukic/PIXSELL

Hrvatski sabor nastavlja sjednicu raspravom o prijedlogu državnog proračuna za sljedeću godinu s projekcijama za 2022. i 2023. godinu.

Time se ukupni prihodi planiraju u iznosu od 147,2 i rashodi od 157,7 milijardi kuna.

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2021. godinu planirani su u iznosu od 147,26 milijardu kuna, što je za 12,3 posto više u odnosu na prihode planirane prijedlogom rebalansa proračuna za ovu godinu.

Na početku sjednice je predsjednik Sabora Gordan Jandroković predložio dopunu dnevnog reda s 10 novih točaka.

Hrvoje Zekanović ispred Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista je govorio o jučerašnjem obilježavanju Dana sjećanja te rekao kako je “narod lud i da nema nikoga pametnog u hrvatskoj politici”.

“Mi smo stvarno lud narod, sustavno nas se ‘truje’, ali stalno gledamo u pod i spuštamo ramena što nas u prenesenom značenju vodi na novi Bleiburg i na novu Ovčaru. Mi smo narod koji se odrekao vrijednosti, a to je žrtva ljudi za domovinu. Mi ne zaslužujemo državu! Važnije je bilo hoće li doći Milorad Pupovac u Vukovar i u Škabrnju nego pokloniti se žrtvama. Andreju, Milorade, Borise…dosta je toga više, ne spominjite pomirbu na ovaj način, to je degutantno. Svi oni koji su osjetili pakao rata ne mogu to više slušati. Nakon drugog svjetskog rata nije bilo mirenja, saveznici su zgazili onoga tko je bio kriv. A što mi radimo? Oni gaze nas!”, uzrujano je rekao Zekanović.

Marija Selak Raspudić ispred Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista također se osvrnula na jučerašnji dan. “Ovogodišnje prvo praznično obilježavanje sjećanja na Vukovar i Škabrnju bilo je sve samo ne dostojanstveno obilježavanje toga dana. Političari su se međusobno nadmetali. Sve češće je to slučaj kod svih državotvornih blagdana. Okanimo se prošlosti i okrenimo se prema budućnosti. Od presudne važnosti je pitanje nestalih. U vrijeme pandemije koronavirusa vrijedi se podsjetiti što su nas to naučili vukovarski liječnici”, rekla je Marija Selak Raspudić.

“Od 2018. godine ne provodi se nikakav nadzor građenja. Inspektora uopće nema ili ih ima premalo ili ne rade ono što bi trebali raditi. Inspektori trebaju biti ‘prva linija’ obrane od uništavanja okoliša i uklanjati bespravnu gradnju i to još u početnim fazama takvih gradnja. Državni inspektorat ima na raspolaganju 320,7 milijuna kuna od čega je samo 2,6 milijuna kuna predviđeno za nadzor građenja. Jednom devastiran prostor je devastiran prostor zauvijek”, upozorila je Anka Mrak Taritaš ispred Kluba zastupnika IP-a, Pametnog i Glasa.

Sandra Benčić ispred Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka govorila je nacionalnoj strategiji. “Dobili smo dokument koji prethodi toj strategiji, ali koji je toliko općenit da se može primjeniti na bilo koju drugu zemlju. Izostalo je sudjelovanje javnosti u njegovom formiranju. Pisano je birokratskim jezikom iz čega se vidi da građani nisu sudjelovali u tome kako mi kao društvo vidimo Hrvatsku 2030. godine. Zapravo je nevjerojatno da sve velike stranke svaka dva, tri tjedna rade ankete kako bi izmjerili svoju popularnost, a u dvije, tri godine nisu mogli napraviti anketu o tome kako građani vidi Hrvatsku 2030. godine. Najveći problem je da potom kroz definiranje strateških ciljeva koji mogu biti ovakvi i onakvi, nemamo ni jednu konkretnu političku odluku u tekstu koja će reći koje su to konkretne reforme kako bismo došli do cilja. Treba vidjeti vrijednosti sustav, a to kaže da koristimo sve ono što imaju druge zemlje u EU. Nemamo ništa svoje, a to nije dobro. Obrazovanje je u potpunosti stavljeno u kontekst pripreme za tržište rada”, istaknula je Sandra Benčić.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je rekao da je to prvi proračun u drugom mandatu Vlade kojeg može nazvati da “pruža Hrvatskoj oporavak”.

“Unatoč tome što je Hrvatska pretrpila ekonomske i financijske posljedice do sada smo napravili važne iskorake i pokazali da je uloga države nezamjenjiva. Iskoristili smo fiskalni prostor. Naša reakcija bila je brza i učinkovita zahvaljujući mjerama koje je Vlada poduzela. Učinili smo niz mjera koje su pomogle da se financiraju troškovi raznih gospodarskih subjekata. Posljedica neočekivanih posljedica zbog pandemije su bila dva rebalansa. Djelomično ili potpuno oslobodili smo od plaćanja poreza i doprinosa razna društva, poduprli sektor zdravstva, povećali prava iz socijalne srkbi za što je 8,6 milijardi kuna dodatno izdvojeno, nastavili politiku poreznog rasterećenja. To smo sve učinili kako bismo omogućili drugima da premoste teret krize”, rekao je premijer.

“Kada je riječ o proračunu za 2021. ono što je dobro je da se očekuje pad BDP-a od osam posto. Iduće godine očekujemo rast od pet posto, a 2022. rast od 3,4 posto. Povlačenje sredstava iz europskih fondova imat će veliki značaj. Samo je manji dio onih sredstava koje očekujemo trenutno predviđen u proračunu za 2021.”, istaknuo je Plenković.

Naglasio je da je ovaj proračun dio šire Nacionalne strategije Hrvatske.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je da prema prijedlogu državnog proračuna za 2021. godinu, prihodi od poreza sljedeće godine trebali bi dosegnuti 79,5 milijardi kuna ili 10,4 posto više nego u ovoj godini, a doprinosi 24,6 milijardi kuna ili 8,4 posto više. Znatan rast očekuje se i na stavci pomoći, koje bi trebale porasti za 29,4 posto, na gotovo 25 milijardi kuna.

Ukupni rashodi, pak iznosit će 157,7 milijardi kuna ili 1,3 posto više nego ove godine, tako da će manjak proračuna biti na razini 10,66 milijardi kuna.

Proračunski deficit opće države, prema ESA 2010 metodologiji, iduće godine dosegnut će 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna ili 8 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,1 odnosno 1,6 posto.

Najveće povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u idućoj godini u odnosu na ovogodišnji rebalans iznosi 1,5 milijardi kuna, i to za kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne samouprave kojima će zbog zbog planiranog smanjenja poreza na dohodak od iduće godine posljedično pasti prihodi.

Na rashodnoj strani proračuna predviđeno je povećanje troškova za zaposlene, uključujući i školstvo za gotovo 493 milijuna kuna, kao i gotovo 435 milijuna kuna za sredstva učešća u EU pomoći. Za mirovine se planira povećanje iznosa od 391 milijun kuna, za doprinos proračunu EU-a za gotovo 375 milijuna kuna, potom 300 milijuna kuna za jamstvenu pričuvu te 291 milijuna kuna za obnovu privatnih kuća od potresa iz zajma Svjetske banke te 214 milijuna kuna za decentralizirane funkcije zbog utjecaja zakona o obnovi nakon potresa.

U odnosu na ovu godinu, planirano je i 134,2 milijuna kuna više za nacionalnu naknadu za starije osobe, 115 milijuna kuna za ostale socijalne pomoći te 95,4 milijuna kuna za dodatni porodiljni dopust.

Prema Vladinu planu, država se za tekuće obaveze i vraćanje duga iduće godine treba zadužiti 36 milijardi kuna.

Nakon pada BDP-a za 8 posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 5 posto, potom u 2022. za 3,4 posto te u 2023. za 3,1 posto.

Po pojedinim sastavnicama BDP-a, sljedeće godine Vlada projicira rast osobne potrošnje od 2,6 posto, državne potrošnje za 0,5 posto, bruto investicija u fiksni kapital za 0,8 posto te rast izvoza roba i usluga za 9,8 posto. Istodobno, očekuje i pad uvoz roba i usluga za 8,9 posto.

Bez obzira na jednokratni šok i efekt covida, s predloženim proračunom za 2021. i projekcijama, Vlada osigurava nastavak održivosti javnih financija, poručio je ministar financija Zdravko Marić ističući kako se u sljedeće dvije godine predviđa smanjenje udjela javnog duga u BDP-u u prosjeku za 2 postotna boda godišnje – u 2021. na 85,3 posto, u 2022 na 83,4 posto te u 2023. na 81,2 posto BDP-a.

Komentari