Saborski zastupnik Nino Raspudić jučer je u Saboru održao izlaganje povodom rasprave o provedbi saborske Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH. U svom govoru, Raspudić je poručio da je Dayton drastično prekršen, a da je Željko Komšić trebao biti službeno označen kao persona non grata.
“Malo bih nadopunio gospodina Bačića; ne bih se samo pozivao na duh Daytona jer on može biti fluidan, podložan interpretaciji. Nedvojbeni dokaz da članovi predsjedništva predstavljaju narode, a da nisu samo pripadnici naroda je stavka u ustavu, aneksu 4. Prema njoj, u slučaju povrede nacionalnog interesa, član predsjedništva se obraća domu naroda u parlamentu; Hrvat hrvatskog, Bošnjak bošnjačkoga i Srbin srpskog. Zatim klub naroda pokreće u parlamentu mehanizam zaštite nacionalnog interesa. Jasno je da bi trebao biti predstavnik Hrvata”, rekao je Nino Raspudić, nakon čega je komentirao izjavu saborskog zastupnika Bojana Glavaševića da nacionalni identiteti ne bi trebali biti primarni.
“Spominje da ne mora biti sve iz nacionalne vizure. Ali stvarnost ne odgovara našim željama, utopijama i političkim vrijednostima. Postavio bih retoričko pitanje; koja je to politika BiH koja nije iz nacionalne vizure? Podsjetit ću da se na popisu iz 2013., 96, 3 % stanovnika BiH izjasnilo kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, kao Bošnjaci, Hrvati, Srbi. Zatim 3,1 % kao ostali, ako odbacimo Albance, Rome, Turke i ostale. Nitko se nije izjasnio kao pripadnik zemlje, da su oni Bosanci. U složenim višenacionalnim državama u kojima nije riješeno višenacionalni pitanje, građanska opcija je uvijek krinka brojnijeg naroda. To smo vidjeli u Jugoslaviji, Milošević nikad nije spomenuo da je on za Veliku Srbiju, ne, on čuva Jugoslaviju, ali Srbi su najbrojniji u Jugoslaviji. To danas rade Bošnjaci u BiH. Stoga nereflektirano govorenje o građanksoj opciji u BiH je znak ili nepoznavanja situacije ili lobiranja za veliku bošnjačku politiku, trećeg nema”, rekao je Raspudić osvrnuvši se zatim na ‘priče o saveznicima’.
‘Učinite nešto za taj naš narod kojima su pogažena prava’
“Iako smatram da je hrvatska politika konačno postala konstruktivna, što se tiče saveznika, hajmo krenuti od SAD-a. Vidjeli smo na WikiLeaksu kako naši ministri vanjskih poslova snishodljivo kimaju, američkim dužnosnicima, no sumnjam da su se ikad založili za Hrvate u BiH. Američka ambasada u Sarajevu je organizator američkih prosvjeda 2014. godine, tzv. socijalnih nemira koji su se ubiti pokazali kao Bošnjačko proljeće jer se nije prosvjedovalo ni na teritorijima gdje većinski žive ni Srbi ni Hrvati. Na kraju nakon mjesec dana kad su plenumi završili, zadnja šačica prosvjednika dolazi pred američku ambasadu da pita što da rade dalje. Takva je nažalost američka politika, ali ja mislim da je to i naša krivnja ako je Amerika naš partner, a jeste. Onda razgovarajmo partnerski, učinite nešto za taj naš narod kojima su dolje pogažena prava. Sumnjam da je takav razgovor ikad obavljen na takav način”, rekao je Raspudić i osvrće se na njemačku politiku prema BiH, konkretno one iz 2017.godine.
“U pripremi zajedničkog stajališta EU za raspravu u BiH u Vijeću sigurnosti UN-a, Hrvatska je u taj dokument dodala potrebu osiguravanja ravnopravnosti tri konstitutivna naroda. Uslijedilo je šokantno njemačko inzistiranje da se to izbriše, tj. da se konstitutivni narodi uopće ne spominju. Pazite! To je ustavna kategorija i to ne bilo kakvog ustava, već onog koji je mirovni sporazum. Što znači negirati konstitutivni narod temeljem ustava, povratak na ratno stanje? To je jedna zločinačka, neodgovorna politika, ja se nadam da je to utopizam SPD-a koji vodi njemačko ministarstvo vanjskih poslova. Kad govorimo o toj pseudo građanskoj, lažno-građanskoj priči dovoljno se posjetiti da je Benjamin Kallaj prije 135 godina pokušao isto, nije tada uspio. U međuvremenu su se dogodili brojni ratovi, drugi povijesni događaji koji su dodatno učvrstili identitete triju nacija u BiH. Umjesto da tražimo harmonično rješenje, plivamo u utopijama. Gospodin Glavašević bi se za provedbu svojih vrijednosti trebao zalagati za treći entitet. Zašto? Kad bi imali tri entiteta, onda bismo mogli promijeniti čisti građanski princip. Kandidiraju se svi u u svakom entitetu. Tri entiteta delegiraju tri člana predsjedništva, vlade entiteta i ostalo”, smatra Raspudić.
