Budući da se ukidanje mjera ograničenja kretanja odvija sporije nego što se očekivalo prema proljetnoj prognozi, posljedice za gospodarsku aktivnost u 2020. bit će veće od očekivanih pa je Europska komisija u svojim ljetnim prognozama objavila da očekuje oštriji pad u odnosu na ranija predviđanja, i to za gotovo 9 posto u europodručju te oko osam posto na razini EU.
Hrvatska je među četiri zemlje s očekivanim padom BDP-a u ovoj godini od blizu 11 posto. Italija, Španjolska, Hrvatska i Francuska mogu očekivati pad gospodarstva od 10,6 do 11,2 posto.
Male plaće bez povišice
Brzi oporavak u obliku slova V, kako se ranije mislilo da će nakon oštrog pada uslijediti brzi uzlet, ne očekuje ni ministar financija Zdravko Marić, koji je jučer izjavio da bi se potpuni oporavak mogao preliti na 2022. godinu. Nova će Vlada, kaže Marić, odmah krenuti s dodatnim poreznim rasterećenjima, prije svega smanjenjem poreza na dobit i poreza na dohodak. Plaće se oporezuju s dvije stope, a izborni program HDZ-a predvidio je smanjivanje stopa poreza na dohodak s 36 na 30 posto i s 24 na 20 posto.
Marić kaže da smanjenje stopa neće vezati uz početak iduće godine, već će s njime ići odmah te će se učinak tog poteza osjetiti na prvim plaćama nakon što Sabor prihvati zakonske promjene. Zaposlenima koji mjesečno zarađuju oko 8000 kuna bruto, odnosno 5700 neto, plaća bi trebala porasti 100 kuna, a ljudima čija je mjesečna bruto plaća oko 15.000 kuna neto bi porastao oko 300 kuna, s 9700 na 10.000 kuna neto. Radnicima čija je bruto plaća 5000 kuna smanjenje tih poreznih stopa neće donijeti nikakvu povišicu jer oni ni sad ne plaćaju porez na dohodak.
Ministarske i plaće saborskih zastupnika spomenutim smanjenjem poreznih stopa trebale bi porasti 800 kuna. U lipnju je, kaže ministar financija, pad iznosa fiskaliziranih računa u odnosu na lipanj prošle godine bio oko 16,5 posto. Naplata PDV-a se popravlja, ali od početka godine porezni prihodi pali su ukupno između 13 i 15 posto, piše Večernji list.
