Primljena bez natječaja, a za jedino iskustvo koje ima je osuđena. Upravljat će vašim mirovinama

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje plaćao je Renati Gecan Milek 20.000 kn mjesečno na ugovor o djelu od 1. srpnja 2019., ukupno 200.000 kn do nedavnog imenovanja u upravu Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva.

Bez natječaja, uz objašnjenje da joj je referenca izrada Poslovnog plana za koji je plaćena. Druga joj je referenca prethodno iskustvo, a za jedino iskustvo u investicijskom društvu pravomoćno ju je osudio Visoki prekršajni sud RH 1. ožujka 2018. Ispostavlja se da su joj najveća preporuka za upravljanje našim mirovinama prekršaji vezani uz prekoračenje izloženosti imovine Raiffeisen Investa obveznicama Nexea, piše Valentina Wiesner za Večernji list.

”R. Gecan Milek od 1. srpnja 2019. vanjska je suradnica HZMO-a zadužena za razvoj i implementaciju strategije osnivanja MOD-a, izradu nacrta poslovnih politika, poslovnih planova i ostale aktivnosti. U skladu s tim sklopljen je ugovor o djelu na iznos od 20.000 kn mjesečno (neto), što je u skladu sa standardima financijske industrije, iskustvom i traženim referencama”, potvrdili su u HZMO-u za Večernji list nakon opetovanog pitanja o honoriranju, tek nakon pozivanja na činjenicu da je posrijedi proračunski novac i javni interes.

Ističu da zakon ne zahtijeva raspisivanje javnog natječaja za upravu MOD-a te da je Hanfa ustvrdila kako R. Gecan Milek ispunjava sve uvjete. Istina, Hanfa tako kaže iako je 2012. pokrenula protiv nje postupak na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu koji je rezultirao pravomoćnom presudom 1. ožujka 2018., a ona i društvo su novčano kažnjeni: društvo s 50.000 kn, ona sa 10.000 kn. Regulator baš i nije bio preaktivan pa je dio optužnice otišao u zastaru.

”Tijekom cijelog postupka aktivno smo sudjelovali na svim ročištima te u konačnici pravno možemo uzeti u obzir samo konačnu presudu. Drugih prekršajnih ili kaznenih pravomoćnih presuda protiv gđe Gecan Milek nema”, kažu u Hanfi.

Zanimljivo je da Visoki prekršajni sud u presudi navodi da je nedvojbeno utvrđena krivnja za prekršaj, a okolnosti u žalbi nisu takve da bi se okrivljenici mogli ekskulpirati za prekršaje iz čl. 232. koji se odnose na poštivanje ograničenja ulaganja u vrijednosne papire istog izdavatelja, dok istodobno Hanfa to naziva tzv. pasivnim prekoračenjem.

”S obzirom na značaj i primarno tehničku narav prekršajnog propusta i da je proteklo gotovo 10 godina od počinjenja prekršaja kao i činjenice da se radilo o solidarnoj odgovornosti gđe Gecan Milek zajedno s ostalim osobama ovlaštenim za zastupanje, Hanfa je procijenila da to ne može biti zapreka za odgovorno upravljanje mirovinskog društva u budućnosti”, uvjeren je regulator.

Na njihovu se “deminutivnu” konstrukciju pasivnog kršenja ograničenja ulaganja poziva i HZMO. No argumentaciju iz žalbe da je do prekoračenja došlo zbog naglog pada vrijednosti imovine i nemogućnosti prodaje, sud koji je utvrdio nedvojbenu krivnju je odbacio pa je obrana koju navodi HZMO u suprotnosti s pravorijekom Visokog prekršajnog suda. Zastara je nastupila za stavke iz čl. 30. i 47. Zakona o investicijskim fondovima za koje je čelnica MOD-a osuđena u prvostupanjskoj presudi; odnose se na nepoštovanje procedure dužnosti vezane uz poslovanje, posredovanje u kupnji i prodaji vrijednosnih papira i nepoštovanje ograničenja ulaganja.

Stigma ovog postupka ne treba obilježiti članicu uprave MOD-a; svi građani imaju pravo na rehabilitaciju. No, ona bi, prema čl. 77 Prekršajnog zakona, trebala nastupiti tri godine od pravomoćnosti, a taj je rok tek 1. ožujka 2021, piše Valentina Wiesner za Večernji list.

Komentari