PREŠUĆUJE SE REALNO FINANCIJSKO STANJE Dugovi bolnica nisu jedini problem

ilustracija

Zbog velikog duga veledrogerijama ministar Vili Beroš najavio je promjene u zdravstvenom sustavu, a cilj je financijska održivost te odgovornost u poslovanju i mjerenje ishoda liječenja. Ideja je da se uvede poslovni ravnatelj na čelo svake bolnice uz medicinskog. 

No to nisu jedini problemi, prešućuju se činjenice o realnom stanju financija. Naime, liječnici se već dugo žale da su cijene usluga u javnom sektoru procijenjene prenisko. Zatim država kronično duguje zdravstvu veliki iznos zakonski garantiranog novca. Prošle godine država je uskratila oko milijardu kuna, od ukupno oko četiri milijarde koje je imala obavezu uplatiti.

Vlada je iznijela ideju o osnivanju državne veledrogerije, ali procjenjuje se da je veledrogerijski lobi u Hrvatskoj prejak da bi to samo tako dopustio. Dr. Anton Glasnović s Medicinskog fakulteta u Zagrebu i član parlamentarne stranke Radnička fronta jedan je rijetkih stručnjaka koji su podržali tu ideju.

No poručuje kako su te najavljene promjene samo grebanje po površini. Smatra da bi zaposleni u bolnici ili zavodu morali imati pravo potvrđivati imenovane ravnatelje, a ne da ih jednostrano nameće stranka na vlasti, prema svojim interesima.



Ističe kako je sektor višestruko opterećen privatnim interesima. “Jedan od primjera je bilježenje neodrađenih radnih sati u javnom sektoru, dok sam taj liječnik u stvarnosti boravi u nekoj privatnoj klinici. Drugi je odrađivanje kliničkih testiranja lijekova u javnim bolnicama, a za privatne farmaceutske kompanije”, navodi za Deutsche Welle.

Dodao je kako neke bolnice za takva istraživanja dobivaju i do 10 tisuća eura po pacijentu, od čega liječnik-specijalizant koji radi posao kliničke studije dobije npr. laptop. Ostatak novca isplaćuje se dijelom bolnici, a većinom voditelju istraživanja, iako se koriste resursi cijele bolnice, od laboratorija, radioloških i drugih dijagnostičkih pretraga.

Ideju podržava i dr. Dagmar Radin, profesorica na Fakultetu političkih znanosti te istraživačica zdravstvenih sustava i politika koja smatra da financiranje hrvatskog zdravstva u globalu nije adekvatno riješeno, pa bi tek to predstavljalo veliki zahvat u sektoru.

 

Komentari