Predsjednik Zoran Milanović samo dva mjeseca od pobjede na predsjedničkim izborima maknuo je sve biste koje su krasile predvorje Predsjedničkih dvora na Pantovčaku. To znači da je Milanović u svom mandatu odlučio ne samo ne vratiti na Pantovčak bistu Josipa Broza Tita nego i ukloniti biste kralja Tomislava, Ivana Mažuranića, Josipa Jurja Strossmayera, Ante Starčevića, Stjepana Radića, Alojzija Stepinca, kao i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana čije je poprsje u predvorje Ureda predsjednika stiglo zadnje, 2015. godine u povodu obilježavanja prve godine mandata bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Uklonjene prošlog tjedna
Da bisti više nema na Pantovčaku, potvrdio je Večernjem listu i glasnogovornik Ureda predsjednika Nikola Jelić, koji je kazao da su sve uklonjene još prošlog tjedna i da je odluka o micanju bisti samo provedba obećanja predsjednika Milanovića koji je još u kampanji govorio da bistama nije mjesto u Uredu nego u muzejima.
Upravo tu je poruku Milanović poslao i kada su mnogi očekivali, pa i neki iz SDP-a, stranke koja ga je i kandidirala za predsjednika, da će jedan od njegovih prvih predsjedničkih poteza nakon pobjede biti vraćanje biste Josipa Broza Tita, čije je micanje s Pantovčaka bio pak jedan od prvih poteza bivše predsjednice.
I dok je Titova bista, koju je u mramoru isklesao kipar Antun Augustinčić, nakon što je u ožujku 2015. godine izletjela s Pantovčaka, novi dom našla u Titovoj rodnoj kući u Kumrovcu, zasad se od svih ostalih bisti s Pantovčaka zna gdje će samo ona Josipa Jurja Strossmayera.
“Bista Josipa Jurja Strossmayera vraća se vlasniku – Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, dok će sve ostale biste koje su u vlasništvu Ureda predsjednika do daljnjega biti spremljene u Uredu”, rekao je Jelić te otkrio kako se s muzejima i drugim kulturnim institucijama razgovara o mogućnosti da im se biste ustupe, odnosno posude kako bi bile izložene i dostupne javnosti.
Nema nikakve sumnje da će ovaj potez predsjednika izazvati niz kritika. Mnogo više nego što je bio potez ukidanja poznatih “Tuđmanovih mundira”, odnosno odluke da u povijest pošalje upečatljive crvene odore Počasne bojne Hrvatske vojske. Milanović ni kao premijer nije imao biste u svom uredu.
“Ja poštujem, ali nisam idolopoklonik. Oni koji se opterećuju bistama ulaze u vjerske ratove. Ja nisam u tom ratu”, rekao je svojedobno Milanović.
Mora spajati, ne razdvajati
Politička analitičarka i stručnjakinja za političku komunikaciju Ankica Mamić kaže da je micanjem svih bisti predsjednik Milanović našao dobar i inteligentan kompromis kako ispuniti obećanje u kampanji.
“Nije vratio Titovu bistu, što bi mu cijeli mandat zamjerali njegovi, pa se usput riješio i svih ostalih. Potez je dobar jer te biste na Pantovčaku nisu ni služile kao umjetnički postav, već da nas dijele ovisno o tome što je čija politika. Dekoracijom bi se trebali baviti kustosi i povjesničari umjetnosti, a politizacija i traženje razloga da se sukobimo treba konačno pasti u drugi plan”, rekla je Mamić.
Uloga je predsjednika države, dodaje, da traži ono što spaja ljude, a ne što će ih dijeliti i razdvajati. Tome, kaže Mamić, jednom treba doći kraj. Uvjerena je da će reakcija na micanje bisti biti jako puno, pogotovo na micanje biste prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana jer u Hrvatskoj ništa i ne može proći bez reakcija, odnosno da se netko ne osjeća povrijeđenim.
“Naš ključni problem i jest u tome što sa svakom političkom promjenom krećemo ispočetka. Da je Milanović sada vratio Titovu bistu, prvi idući desni predsjednik ili predsjednica odmah bi je maknuli. I tako unedogled. Potreban nam je konsenzus barem na društvenim temama i da se jednom konačno prestanemo dijeliti i obilježavati jedni druge”, zaključuje Mamić za Večernji.
