Poseban referendum o priključenju eurozoni nije vam potreban jer je o tom pitanju odlučeno na referendumu o ulasku u EU, pri kojem je u pristupnom ugovoru bila jasna i obveza uvođenja eura kad se za to ispune uvjeti, poručuje izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, inače bivši premijer Latvije koju je svoju zemlju uveo u eurozonu.
“Nijedna od novih država članica EU, od Slovenije do Litve, nije imala referendum o ulasku u eurozonu jer je to pitanje uvođenja eura bilo dio ugovora o pristupanju Europskoj uniji, o čemu su sve države imale referendum”, rekao je Dombrovskis, odgovarajući na pitanje Večernjeg lista u videointervjuu organiziranom za nekolicinu novinara iz Bugarske i Hrvatske, u povodu ulaska dviju zemalja u Europski tečajni mehanizam (ERM II), predvorje eurozone.
Danska i Švedska jesu, doduše, imale referendume o ulasku u eurozonu, na kojima se većina građana izjasnila protiv, pa te dvije zemlje ne idu prema uvođenju eura, no Danska je drukčija utoliko što ima posebno ispregovarane iznimke (tzv. opt-in) i nema obvezu uvođenja eura zapisanu u svome pristupnom ugovoru.
Izazov za Hrvatsku Dombrovskis kaže da je “teoretski izvedivo” da Hrvatska pokuša doseći ciljani datum 1. siječnja 2023. kao dan formalnog prelaska s kune na euro, no dodaje kako je procedura takva da se možda tako ambiciozan cilj neće uspjeti doseći, nego će realniji biti ulazak 1. siječnja 2024.
No o svemu tome tek će se razgovarati u budućnosti. Zasad je najveći izazov za Hrvatsku i Bugarsku da uspiju tijekom dvije godine u ERM-u II ispuniti kriterije koji se tiču kontroliranja proračunskog manjka i javnog duga. Nitko ranije nije bio pred takvim izazovom jer Hrvatska i Bugarska to moraju činiti u doba pandemije i duboke recesije, koja je započela zbog koronavirusa, piše Večernji list.
