“Žao mi je što u Hrvatskoj ne postoji zakon kojim se može pozvati na opoziv predsjednika republike“, rekao je Borislav Barišić iz Saveza udruga dragovoljaca HOS-a, anjegovu ideju brže bolje su preuzeli Suverenisti koji kažu kako su upravo napisali takav prijedlog zakona.
“To je demokratsko pravo naroda kao što ima pravo birati tako ima pravo i opozvati. Opoziv bi išao putem referenduma“, predlaže Pero Kovačević.
No za razliku od zakona Ustavom je već predviđen opoziv predsjednika. Naime, ako bi 101 zastupnik u Hrvatskom saboru dao svoj glas za pokretanje postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske, a 9 sudaca Ustavnog suda podržalo tu odluku, Predsjednik RH morao bi dati ostavku Ustavnom sudu.
Naime, postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske može pokrenuti, prema članku 105. Ustava, Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika (101 zastupnik od ukupno njih 151), ako je Predsjednik odgovoran za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti.
Prema Ustavu RH, dužnosti Predsjednika RH su predstavljanje i zastupanje države u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti, da odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH, raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, raspisuje referendum u skladu s Ustavom – može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje smatra da je važno za neovisnost, a odgovoran je i za cjelovitost i opstanak Republike Hrvatske. Predsjednik povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika, udjeljuje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja propisana zakonom te obavlja druge poslove u skladu s Ustavom.
O odgovornosti Predsjednika Republike odlučuje pak Ustavni sud Republike Hrvatske dvotrećinskom većinom svih sudaca koji mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava. Dakle, devet od trinaest sudaca Ustavnoga suda trebalo bi podržati tu odluku pa ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava (članak 105. Ustava).
Podsjetimo i na to da predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti i ne može biti pritvoren ili se protiv njega ne može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. Ali ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od 5 godina, Predsjednik RH može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda. U takvom slučaju državno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda (članak 106. Ustava).
Dakle već postoji način na koji se Predsjednika može opozvati. Taj način je težak i kompliciran iz razloga zbog načina na koji je Predsjednik izabran-većinom cijelog naroda. Raspisivanje referenduma kojim bi se tražio opoziv predsjednika, morao bi opet prolaziti procedure kroz Sabor, Vladu, ali u Ustavni sud te kao takav bi zasigurno izgubio smisao.
No ono što sad građani mogu je utjecati na zastupnike iz svojih izbornih jedinica da glasaju za pokretanje opoziva Predsjednika, no gledajući pravno, Predsjednik svojim činom nije učinio ništa protuzakonito ili nešto što je u sukobu s njegovim ustavnim ovlastima, koliko god to nekima bilo ružno ili nemoralno, tako da je teško očekivati da bi bilo kakva većina u Saboru ili Ustavnom sudu glasati za opoziv.
