Postoji li uzročno-posljedična veza između klimatskih promjena i obilnih kiša i poplava?

screenshot

Katastrofa koja se dogodila u zapadnoj Njemačkoj i Belgiji, a uzrokovale su je obilne kiše zbog kojih je došlo do poplava u kojima su najmanje 183 osobe izgubile živote, a stotine su nestale, potaknula je stanovnike na uzbunu. Mnogi od njih se pitaju jesu li za to krive klimatske promjene?

O tome već dugo govore znanstvenici koji smatraju kako su klimatske promjene dovele do obilnih kiša i poplava.

No, oni i dalje istražuju to povezanost za što su rekli da treba pričekati najmanje nekoliko tjedana kako bi se otkrile uzročno-posljedične veze.

“Poplave se uvijek događaju. One su slučajni događaji, poput bacanja kocke. Međutim, promijenili smo uvjete”, rekao je Ralf Toumi, stručnjak za klimu Imperial Collegea.



Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja će u nedjelju posjetiti poplavljena područja, rekla je da je riječ o katastrofi te je obećala podržati pogođene u ovim “teškim i strašnim vremenima”.

Znanstvenici tvrde kako globalni rast prosječne temperature za oko 1,2 stupnjeva Celzijevih, u odnosu na predindustrijske prosjeke, čini obilne kiše vjerojatnijima.

Topliji zrak zadržava više vlage, što znači da će se na kraju osloboditi više vode.

“Kada imamo ove obilne kiše, atmosfera je gotovo poput spužve – stisnete ju i voda istječe”, rekao je Johannes Quaas, profesor teorijske meteorologije sa Sveučilišta Leipzig.

Porast prosječne globalne temperature za jedan stupanj povećava sposobnost atmosfere da zadržava vodu za sedam posto, rekli su klimatski znanstvenici.

Drugi faktori, poput geografije i atmosferskog tlaka, također utječu na količinu kiše u određenom području.

Rana opažanja sugeriraju da je kišu mogao poticati sustav niskog tlaka zraka u zapadnoj Europi.

Zbog obilnih kiša vodostaj rijeka je na rekordnim razinama

Poplave su uslijedile samo nekoliko tjedana nakon što je rekordni toplinski val ubio stotine ljudi u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Ekstremne vrućine bile bi “gotovo nemoguće” bez klimatskih promjena koje su učinile takav događaj barem 150 puta vjerojatnijim, smatraju znanstvenici.

U Europi je također neuobičajeno vruće. Najtopliji lipanj od 1844. zabilježen je u finskoj prijestolnici Helsinkiju.

Zbog ovotjednih kiša vodostaj rijeka je na rekordnim razinama u mnogim područjima zapadne Europe.

Znanstvenici desetljećima predviđaju vremenski poremećaj zbog klimatskih promjena, ali neki od njih su rekli kako ih je brzina promjena ipak iznenadila.

Komentari