Na tematskoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) raspravljalo se i o reguliranju rada nedjeljom kroz Zakon o trgovini, Akcijskom planu za provedbu Europskog stupa socijalnih prava te revidiranim EU smjernicama za regionalne potpore.
Premijer Andrej Plenković rekao je da su raspravljene tri važne teme, među kojima je i očuvanje radnih mjesta u krizi posljednjih godinu i pol dana.
“Zahvaljujući ubrzanoj dinamici procjepljivanja naših sugrađana, mislim da ćemo se sve više vraćati uobičajenim gospodarskim aktivnostima. Tema je bila i pitanje smjernica regionalne državne potpore. Hrvatska je prije bila podijeljena na kontinentalnu i jadransku Hrvatsku. Potpore su bile za sve jednake”.
Dodao je da su smatrali da to nije pravedno pa su napravili novu statističku kartu Hrvatske koja je podijeljena na jadransku, panonsku Hrvatsku, sjever Hrvatske te na Grad Zagreb. naveo da potpore rastu kad je riječ o velikima i malima.
Rad nedjeljom
“Treća tema bio je Zakon o trgovini. Razgovarali smo sa sindikatima i poslodavcima. Načelno će biti zabranjen rad nedjeljom, ali će se omogućiti rad do 16 nedjelja u godini. Smatramo da je to potez koji je u duhu naše tradicije. Idemo s tim prijedlogom, bitno je da njegov sadržaj poštuje načelo razmjernosti”, objasnio je.
Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja kazao je da su sva tri partnera sklona da se problem rada nedjeljom riješi.
“Sindikati su spremni na to da se ovaj problem riješi. Ovo su radikalne promjene na razini EU-a. Europski socijalni model ponovno živi nakon velike krize i ponovno se govori o uklanjanju siromaštva i uklanjanju nejednakosti, što je prije bio razlog da onaj tko govori o nejednakostima dobije etiketu ‘komunjare'”.
Objasnio je: “Ako rastu nejednakosti, oni koji imaju najviše sigurno ne troše na masovnu industriju. Europska politika prije deset godina zatvarala je radna mjesta u krizi što je dovelo do iseljavanja. To su bile posljedice potpuno pogrešne politike”.
Dodao je da je Hrvatska uspjela sačuvati radna mjesta i proizvodnju. “Ovo kamo idemo je inkluzivni kapitalizam, vraćanje europskomk socijalnom modelu. Meni je drago da su ovo podržali i naši poslodavci”.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju da podržavaju napore da se pomogne poslodavcima. “Vezano za promjenu načina rada nedjeljom, stav je da smo protiv bilo koje vrste ograničenja, no treba nam više vremena za razmotriti ovaj prijedlog. Možda vrijeme krize nije najbolje vrijeme za to, no mi ćemo se očitovati o svim prijedlozima”, rekao je Damir Zorić iz HUP-a.
Promjene Zakona do kraja godine
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović navodi da se upravo u Zakonu o trgovini pojavljuje najviše spornih elemenata oko rada nedjeljom.
“Očekujemo da će biti što više sporazumom definiranih načina rada. Što se tiče samog rada nedjeljom, uvijek govorimo o području u sektoru trgovine, onda je logično da se ovo definira u Zakonu o trgovini. Očekujemo i da se što više toga definira kroz kolektivno pregovaranje”.
Navodi da bi promjene Zakona mogle nastupiti do kraja ove godine. “Ovo je tema koja zanima i javnost i poslodavce i sindikate i vjerujem da ćemo još raspravljati o tome”.
“Bez obzira o kakvim izmjenama se radi, uvijek je pitanje kad je pravi trenutak za uvođenje promjenama. COVID kriza iščezava, očekuje nas snažan oporavak. Očekujemo da će se gospodarski sektor oporaviti, svi ekonomski parametri idu u tom smjeru”, dodao je.
Navodi da se trenutno govori o radu u trgovinama jer je tamo rad nedjeljom najviše vidljiv. “16 radnih nedjelja je sasvim dovoljno da se odradi i turistička sezona i odrade potrebe u sektoru trgovine”, rekao je, prenosi Dnevnik.hr.
