Broj zaraženih koronavirusom u svijetu približava se 2 milijuna, a broj žrtava 120.000 prema podacima koje objavljuju Sveučilište Johns Hopkins i portal Worldometer u utorak.
Ukupno je zaraženo 1.920.918 ljudi, a od posljedica epidemije umrlo je 119.686 osoba, podaci su bolnice Johns Hopkins.
U Francuskoj 762 umrlih, najviše u jednom danu
U epidemiji koronavirusa u Francuskoj od početka ožujka umrlo je najmanje 15.729 oboljelih, od kojih 5.470 u domovima za umirovljenike, prema novim podacima direktora francuskih zdravstvenih službi (DGS) Jérômea Salomona.
U te podatke je ubrojeno 762 umrlih u posljednjih 24 sata i to je do sada najveći broj smrtnih ishoda u jednom danu od početka epidemije, prema Salomonovim podacima.
Prethodni najteži podaci za 24 sata zabilježeni su 6. travnja kada je registrirano 605 umrlih.
“Uz smrti u bolnicama i institucijama, ima i onih u gradu, kod kuće a sve ih bilježi Državni zavod za statistike Insee”, dodao je.
U utorak navečer je bilo 6730 pacijenata u teškom stanju, ili 91 manje u odnosu na ponedjeljak. Primijećen je pad potreba za intenzivnom njegom iako je i dalje visok broj teško oboljelih.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je ocijenio u ponedjeljak da se epidemija počinje usporavati i za 11. svibnja odredio datum mogućeg ublažavanja mjera ograničenja kretanja.
Česi kreću u postepeno otvaranje trgovina i restorana
Češka vlada u utorak je najavila plan postepenog otvaranja trgovina i restorana u idućih sedam tjedana kako bi probudila gospodarstvo koje je zaustavila pandemija koronavirusa.
Manji dućani će se otvoriti 20. travnja, veće trgovine 11. svibnja, a restorani i trgovački centri 8. lipnja, objavila je vlada.
No ministar zdravstva Adam Vojtech upozorio je da plan ovisi o poštivanju higijenskih mjera te da je uvjetovan i brzinom širenja koronavirusa.
Češka je sa svojih 10,7 milijuna stanovnika bila među prvim europskim državama u proglašenju izvanrednog stanja u ožujku.
Službeni Prag uveo je neke od najstrožih mjera restrikcija javnog života još dok je bilo manje od 200 zaraženih.
Do utorka je u Češkoj zaraženo 6,1 tisuća ljudi, sa 161 preminulih.
Restrikcije su smanjile broj novih slučajeva na manje od 300 zadnjih deset dana, a broj hospitalizacija još nije nadišao kapacitete zdravstvenog sustava.
Planom češke vlade predviđeno je i ponovno otvaranje škola, većinom za ispite, dok tradicionalno školovanje neće krenuti prije početka nove akademske godine u rujnu.
Nove brojke iz Italije
U Italiji su u zadnja 24 sata od Covida-19 preminule 602 osobe, što je 36 osoba više nego jučer. Dosad je u zemlji ukupno umrlo 21.067 ljudi, piše Corriere della Sera pozivajući se na podatke talijanske civilne zaštite.
Od početka epidemije u zemlji je ukupno zaraženo 162.488 ljudi, što je za 2972 više nego jučer.
Ukupno je u zemlji od Covida-19 dosad ozdravilo 37.130 osoba, u protekla 24 sata njih 1695.
Inače, talijanska vlada donijela je odluku kojom od danas mogu raditi knjižare, trgovine za djecu i šumsko gospodarstvo.
S druge strane, talijanska policija je od subote do ponedjeljka kaznila čak 42.000 ljudi zbog kršenja propisanih mjera.
U Britaniji u 24 sata 778 umrlih od covida-19, broj mrtvih premašio je 12.000
U posljednja 24 sata u Ujedinjenom Kraljevstvu je od koronavirusa preminulo 778 pacijenata, što je rast u odnosu na dan prije kad ih je bilo 717, a sveukupni broj žrtava narastao je na 12.107.
Koronavirusom je u Britaniji zaraženo 93.873 ljudi, što je rast za 5200 u odnosu na dan ranije, objavio je ministar zdravlja.
Broju preminulih u bolnicama još se mora dodati broj onih koji su preminuli kod kuće ili u domovima za starije i nemoćne.
Britanci su među narodima najpogođenijima koronavirusom u Europi. Britanija je na šestom mjestu u svijetu po broju zaraženih, a na petom po broju umrlih.
Neki britanski stručnjaci kažu kako ih ne bi čudilo da Britanija na kraju epidemije bude imala najcrnje brojke u Europi.
U utorak su prošla četiri tjedna otkad su Britanci pod mjerama karantene.
Vlada premijera Borisa Johnsona, koji se i sam oporavio od covida-19 nakon što je završio na intenzivnoj njezi, vjerojatno će u četvrtak produžiti mjere.
Preminulo još devet osoba u Srbiji od koronavirusa, novih 411 pozitivnih
Za poslednja 24 sata u Srbiji je od posledica koronavirusa preminulo još devet osoba, čime je ukupan broj povećan na 94. Do danas u 15 sati potvrđeno je novih 411 slučajeva COVID-19.
Preminulo je sedam muškaraca i dvije žene, prosječne starosti 69 godina, priopćila je na konferenciji za medije zamjenica Instututa “Batut” Darija Kisić Tepavčević.
Od posljednjeg izvještaja testirani su uzorci 2.440 osoba, od kojih je 411 pozitivno.
Hospitalizirano je ukupno 3.006 pacijenata, a na respiratoru je njih 131.
Do 15 sati u Republici Srbiji testirano je ukupno 23.398 osoba koje su ispunjavale kriterije definicije slučaja.
Stopa smrtnosti je danas 2,1 posto.
Švedska prešla broj od 1000 umrlih od covida-19
Koronavirus je uzrokovao smrt više od tisuću osoba u Švedskoj od početka epidemije, objavile su u utorak zdravstvene vlasti.
U toj zemlji koja ima 10,3 milijuna stanovnika dosad je umrlo 1033 ljudi a zaraženo ih je 11.445.
Švedska je usvojila blaže mjere borbe protiv širenja koronavirusa od većine drugih europskih zemalja.
Nije zatvorila restorane i barove, osnovne škole ni vrtiće. Samo je zabranila javna okupljanja s više od 50 ljudi.
Više od 200 zaraženih covidom-19 u budimpeštanskom domu za starije
Više od 200 osoba u domu za starije u Budimpešti zarazilo se novim koronavirusom a desetero je umrlo, izjavila je u utorak čelnica mađarskih zdravstvenih službi Cecilia Mueller.
Pojava covida-19, bolesti koju izaziva novi koronavirus, u domu za starije u budimpeštanskoj četvrti Rakoskeresztur prvi puta je objavljena prošlog tjedna kada su testovi pokazali da je zaraženo 100 osoba.
Iako se bolest pojavila i u drugim mađarskim domovima za starije, događaji u domu u Rakoskereszturu, u kojem se nalazi 500 osoba, najteži su slučaj.
Mađarske su vlasti do utorka registrirale 1512 slučajeva covida-19 a od te bolesti je umrlo 122 ljudi.
Island i Danska ublažavaju mjere protiv koronavirusa
Island je u utorak objavio da će postupno ublažavati mjere borbe protiv koronavirusa od 4. svibnja otvaranjem srednjih škola i sveučilišta, dok Danska to ima namjeru učiniti već i prije.
Zatvoreni već gotovo mjesec dana, srednje škole i sveučilišta na Islandu moći će ponovno početi s predavanjima početkom svibnja, a otvorit će se i frizerski saloni i muzeji. Iako će ograničenja okupljanja i dalje biti na snazi, ona će se povećati s 20 na 50 ljudi.
S druge strane, bazeni, sportske dvorane, kina, barovi i restorani ostat će i nadalje zatvoreni.
Sanitarne vlasti objavile su prošli tjedan da je Island prošao vrh epidemije a broj novozaraženih pada četiri dana zaredom.
Island ima nešto manje od 365.000 stanovnika, od kojih je kod 1.720 potvrđena zaraza koronavirusom a osam je ljudi umrlo.
Premijerka Katrin Jakobsdottir je na konferenciji za novinare istaknula kako je važno kroz tri sljedeća tjedna održati na snazi mjere koje su uvedene 16. ožujka.
“Sada sve prekinuti bilo bi kao i odustati od planinarenja pred posljednjim usponom”, opisala je Jakobsdottir.
Danska pak želi olakšati mjere i ranije nego je bilo predviđeno, budući da broj hospitalizacija osoba oboljelih od koronavirusa opada, rekla je premijerka Mette Frederiksen u utorak.
“Broj hospitalizacija nije se povećao već je pao. A broj ljudi na intenzivnoj skrbi također pada”, rekla je Frederiksen na novinskoj konferenciji, ali nije pojasnila detalje vladinog prijedloga.
O prijedlogu će se razgovarati tijekom dana s drugim parlamentarnim strankama, dodala je.
Malta traži pomoć EU-a kako bi se spriječila migrantska humanitarna kriza
Malta je u utorak od EU-a zatražila paket pomoći u vrijednosti 100 milijuna eura za sprečavanje humanitarne katastrofe među ljudima koji bježe iz Libije, zemlje u kojoj sve veće nasilje dodatno pogoršava posljedice krize s koronavirusom.
Nekoliko dana nakon što je Malta zatvorila svoje luke za migrantske brodove, ministar vanjskih poslova Evarist Bartolo je u pismu šefu europske diplomacije Josepu Borrellu upozorio da stanje postaje neizdrživo.
“Migrantski prihvatni centri su preplavljeni i prema vjerodostojnim izvješćima tisuće migranata iz njih bježi ili im se dozvoljava da napuste kampove”, stoji u pismu.
“U tom užasnom kontekstu, postoje svi uvjeti za izbijanje prave humanitarne katastrofe, jer očajni ljudi u Sredozemnom moru vide jedini način bijega”, istaknuo je Bartolo.
I Italija i Malta, dvije zemlje koje su najviše na udaru migrantskog vala iz sjeverne Afrike, prošli su tjedan zatvorile svoje luke zbog pandemije koronavirusa.
U Italiju je, prema UNHCR-u, ove godine stiglo 3229 migranata, a na Maltu 1135.
Malta traži najmanje 100 milijuna eura pomoći u hrani, lijekovima i medicinskoj opremi kako bi se ublažili teški uvjeti u kojima žive migranti, radije nego da riskiraju živote u pokušaju prelaska mora.
