Državno sudbeno vijeće (DSV) objavilo je životopise i programe rada petero kandidata koji su se javili na javni poziv za novog predsjednika, odnosno predsjednicu Vrhovnog suda.
Riječ je o profesorici zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlati Đurđević, sutkinji Visokog kaznenog suda Lani Peto Kujundžić, pravnici sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Snježani Rizvan, sucu osječkog Trgovačkog suda Borisu Vukoviću i zagrebačkom odvjetniku Šimi Saviću.
Ovo su neki dijelovi njihovih programa.
Uvođenje učinkovitog pravosuđa
Kao glavni cilj svog programa Zlata Đurđević ističe ‘izvođenje pravosuđa iz tranzicijske faze u fazu vladavine prava i uvođenje kulture učinkovitog pravosuđa i vraćanje povjerenja u rad pravosuđa’.
Posebno zabrinjavajuće je, kako navodi, kontinuirano nepovjerenje građana u rad pravosuđa, kao i ocjene o niskom stupnju kvalitete, učinkovitosti i neovisnosti sudova koje potvrđuju brojna domaća i strana istraživanja, ankete i međunarodna rangiranja.
“Očekivanja građana od izabranih predstavnika državne vlasti prilikom izbora osoba koja će biti predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda su jasna i opravdana te za mnoge građane, kao i za vladavinu prava u Republici Hrvatkoj kao i ugled RH u Europi i svijetu, krajnji je trenutak u kojem država mora preuzeti odgovornost za stanje u pravosuđu i krenuti u njegovo rješavanje. Predsjednica Vrhovnog suda je samo jedna, ali važna poluga u provođenju reforme koja će ostvariti svoje postavljeni ciljevi”, zaključuje.
Bolja organizacija
Sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Peto Kujundžić zalaže se za bolju organizaciju Vrhovnog suda, ali i otvorenost prema javnosti.
“Predsjednik Vrhovnog suda će jedanput godišnje sazivati konferenciju sudaca na kojoj će se raspravljati aktualne teme, ali i povezivati suci iz cijele Hrvatske. Zatražit će se otvaranje sudova za građane i bolja mogućnost prisustva javnosti Od Ministarstva uprave i pravosuđa će se zatražiti poštivanje propisa o togama i obvezati sve suce na uporabu toga na raspravama i sjednicama koje su javne”.
Ističe kako Vrhovni sud mora imati ulogu povezivanja pravnika, odvjetničke komore, privatnika koji se bave pravom, državnih odvjetnika koji su izabrane osobe, koje štite državu i građane i sudaca, ne ulazeći u nepristranost i neovisnost sudaca pri donošenju odluka, radi zajedničkog stjecanja znanja, vještina i razmatranja stavova.
Smanjenje broja neriješenih predmeta
U svom programu pravnica sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Snježana Rizvan više opisuje tijek karijere i svoju osobnu prošlost, a kao glavno istaknula je poduzimanje mjera za smanjenje broja neriješenih predmeta i prioritetno rješavanje predmeta koji su određeni kao hitni.
“Dana 25. 3. doživjela sam tešku saobraćajnu nesreću (direktan sudar sa kamionom) što je bila tragedija epskih razmjera, 2. lipnja u Domovinskom ratu ubijen je Zdravko Uvodić moj ujak i više nije bilo govora o mom odlasku iz ratom uništene zemlje i obitelji”, napisala je, a poseban dio je posvetila i svojoj pisaćoj mašini ‘Biserki’.
“Punih deset godina moja pisaća mašina ‘Biserka’ bila je na MUP-u u Splitu svaki put kad bi došao odgovor iz Ministarstva znanosti kojim bi prihvatili moje argumente i naputkom naložili provođenje istih, ona bi poslala snage MUP-a da mi prestresaju stan i nađu pisaću mašinu na kojoj su pisana pisma. Nakon što je policija odnijela ‘Biserku’ na sigurno, ja sam u strahu od njih kupila u Trogiru tri nove pisaće i nastavila prokazivati njene nezakonite radnje kao glavne tajnice jer mene je život učio i mene je vrijeme učilo da ne okrećem drugi obraz ako nije bilo razloga da me udaraš po prvom”.
Reforma pravosuđa s gledišta struke i potreba građanstva
Zagrebački odvjetnik Šime Savić napisao je da će predlagati i inzistirati da se snažno eksponirani suci klone svakodnevnih medijskih istupanja o svemu, svakome i svačemu”.
“Poglavito javnog druženja s osobama protiv kojih se vode različiti sudski postupci i koje prati negativno javno mnijenje. U tom pravcu aktima jasnije urediti ponašanje sudaca u javnosti te protiv onih koji krše uzuse ponašanja pokretati odgovarajuće postupke”.
Naglašava i da je potrebno raditi na reformi pravosuđa s gledišta struke i potreba građanstva.
“Naime, bez obzira na niz najavljivanih pravosudnih reformi, svaka nova politička opcija nakon demokratskih izbora odustala je od sveobuhvatne reforme pravosudne organizacije. Treba poduzeti politički neobojenu reformu, s glavnim osloncem na struku i na uzore koje možemo naći u demokratski razvijenim zemljama. U tom pravcu reformske procese treba sustavno isplanirati pod mješovitim vodstvom različitih stručnjaka, odnosno, osim sudaca, odvjetnika i građana, uključiti i niz drugih sudionika i planski osmisliti reformu po svim vidovima rada i organizacije prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka”.
Borba protiv korupcije
Sudac osječkog Trgovačkog suda Boris Vuković kao glavne mjere za poboljšanje stanja u sudstvu navodi borbu protiv korupcije i dosljednju primjenu nulte točke tolerancije na korupciju u sudstvu, vraćanje povjerenja građana u rad sudova, automatsku nasumičnu dodjelu predmeta radi isključenja mogućeg pokušaja utjecaja i zlouporabe, povećanje učinkovitosti rada, otvaranje sudova prema svih korisnicima i građanima te odvajanje sudova od utjecaja politike u svakom segmentu svog djelovanja, kao i prema javnoj kritici.
“Kada govorimo o sudstvu u Republici Hrvatskoj, kjlučno je tada da upravo sudovi moraju biti koji će prvi poštivati zakon u svim područjima svoga djelovanja. U toj jednoj običnoj rečenici sažeta je gotova sva težnja i sva nadanja građana Republike Hrvatske prema ispunjenju sna o neovisnom i nepristranom pravosuđu”, napisao je u svom programu, prenosi N1.
Programe detaljnije možete pronaći ovdje.
